U trendu

Srebrne posude iz Argentine u Etnografskom muzeju

BEOGRAD – Izložba „Argentinsko zlatarstvo – 40 srebrnih posuda za mate za 40 godina rada“ poznatog argentinskog zlatara Emilija Patarke biće otvorena večeras u Etnografskom muzeju i moći će da se pogleda do 25. septembra.

Na izložbi, koja prikazuje jedinstvene odlike argentinskog naroda i postojeću vezu između dve kulture – pretkolumbovske gvarani kulture i kulture evropskih kolonizatora, biće predstavljena kolekcija od 40 srebrnih posuda za ispijanje čaja od biljke mate.

Srebrne posude za mate spajaju dva elementa značajna za razumevanje argentinske tradicije – biljku mate i srebro, i ta veza datira od samih korena argentinske nacije.

Biljku mate, od koje se istoimeni napitak priprema, od pamtiveka su koristili starosedelački gvarani narodi, za koje je drvo matea dar bogova.

Kad su početkom 16. veka Španci stigli u grad Asunsion, danas glavni grad Paragvaja, korišćenje biljke mate kao napitka počinje da se širi po celoj koloniji, od Perua do zone Plate, preko Bolivije i Čilea i tako je nastao običaj ispijanja matea.

Biljka je rasla isključivo u šumi, a tek 1750. uspeli su da je odgaje van njenog prirodnog staništa.

Danas se biljka mate može nabaviti u zemljama Evropske unije, Siriji, Čileu, Libanu, Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Urugvaju, Kanadi, Izraelu, Meksiku, Turskoj…

U Argentini, mate je napitak koji se koristi više od kafe i čaja i prema zvaničnim podacima jedna osoba u proseku godišnje popije sto litara matea.

Mate je prisutan u više od 90 posto argentinskih domaćinstava i Argentina je danas glavni proizvođač i potrošač te lekovite biljke.

Drugi element značajan za razumevanje argentinske tradicije je srebro.

Španci su 1545. godine otkrili planinu Sero Riko blizu Potosija, u današnjoj Boliviji, i tokom naredna dva veka to mesto je postalo najveći rudnik srebra na svetu.

Međutim, legenda je postojala i ranije, u 16. veku, u carstvu Inka, pominjalo se da postoji srebrna planina.

Iz tog razloga, istraživač Solis 1516. godine je dao ime reci Rio de la Plata (plata – srebro) ubeđen da ona vodi do tog vrednog metala.

Kasnije, 1617. godine, osnovana je Uprava za Rio de la Plata, sa centrom u Buenos Ajresu, a 1777. godine osnovano je i Vicekraljevstvo Rio de la Plata.

Naposletku, srebro se sreće i u imenu nove republike koja nastaje 1810/1816 – Argentina (lat. argentum – srebro).

Zlatarstvo je zanat koji datira još iz vremena pretkolumbovske Amerike.

Uz špansku kolonizaciju, započetu pre pet stotina godina, pomenuta delatnost se razvila u onakvu kakvu je danas poznajemo.

U Argentini je zlatarstvo veoma rasprostranjeno i može se reći da u svakom mestu postoji zanatlija koji se time bavi, a opet, tek nekolicina argentinskih zlatara ističu se kao veliki umetnici i jedan od njih je majstor Patarka.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.