Curl – za brži Internet

Svaka inicijativa koja obećava brži prenos fajlova preko Interneta, predstavlja vrlo privlačno područje kako za profesionalce, tako i za obične korisnike Mreže. Ovih je dana, na programerskoj konferenciji u Palo Altu, Kalifornija, predstavljen programski jezik koji bi mogao da utiče na budućnost Interneta – Curl.

Rad na novoj tehnologiji je započeo 1996. godine, na Tehnološkom institutu Masačusetsa (MIT – Massachusetts Institute of Technology), sa osnovnom idejom da se pravljenje sadržaja namenjenih Internetu učini što jednostavnijim, a njihov download ubrza i do 10 puta. Posle uspeha stručnjaka sa pomenutog instituta, 1998. godine je osnovana kompanija Curl Corporation, čiji je zadatak pretvaranje ove ideje u unosan posao.

Prema rečima Breta Janga (Bret Young), šefa razvojnog tima novog programskog jezika, Curl predstavlja kombinaciju jednostavnosti HTML-a i kompleksnih mogućnosti jezika JAVA. Brže učitavanje stranica je omogućeno činjenicom da se složeni sadržaji izrađuju samo pomoću jednog alata, i da stranice na Internetu ne moraju više da budu kombinacija jednostavnih i složenih elemenata, pri čemu se, najčešće, upotrebljavaju brojni alati i programski jezici. Osnovna ideja je da sve mogućnosti različitih tehnologija budu objedinjene u jednom programskom jeziku, i da učitavnje bude skraćeno izbegavanjem sakupljanja podataka sa više servera i vremena potrebnog za interpretaciju različitih kodova.

Tvorci ovog alata tvrde da je prenos multimedijalnih sadržaja skraćen i do 10 puta, a da je kreiranje stranica olakšano, jer nema potrebe za upotrebom brojnih alata. U Curl-u se i piše tekst, i izrađuju programi, i stvaraju trodimenzionalne, interaktivne aplikacije. Da li će novi jezik osvojiti Mrežu?

Stručnjaci i analitičari mu ne spore kvalitet i očigledne prednosti, a podršku projektu daje i Tim Berners Li (Tim Berners-Lee), tvorac World Wide Web-a. Ipak, mnogi su skeptični, pre svega zbog namere Curl Corporation da od novog programskog jezika napravi unosan posao. Naime, Curl je potpuno besplatan za nekomercijalno korišćenje, ali će se firmama naplaćivati svaki bajt koda, koji učitavaju korisnici. Druga prepreka masovnoj upotrebi jeste činjenica da je za pregledanje sadržaja izrađenih u Curl-u potreban dodatak (plug-in). Iako ovako nešto nije predstavljalo problem za Macromedia Flash sadržaje, možda bi, u slučaju jezika Curl, moglo da uspori njegovo prihvatanje.

Korisni linkovi:

  • MIT: The Curl Project
  • Curl Corporation
  • CurlExamples.com
  • curlBreaker – Independant Web Magazine for Curl developers

    Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.