U trendu

Yahoo! ponovo u igri

Kakva je budućnost Internet ekonomije? Ovim se pitanjem bave brojne analitičke agencije, nudeći rezultate istraživanja važne svima onima koji već posluju na Internetu ili, sa strane, „kibicuju“ deonice. Nekoliko najposećenijih sajtova na svetu je, prirodno, pod budnim okom, jer se upravo na osnovu njihovog (ne)uspeha mogu nazreti buduće tendencije.

Jedna od kompanija čiji su prihodi i vrednost deonica vrtoglavo rasli, a onda i vrtoglavo padali, jeste Yahoo!. Na kraju drugog tromesečja 2000. godine, ovaj je sajt ostvario zaradu od 69,2 miliona dolara. Podjednako su bili (pre)zadovoljni i vlasnici portala i oni koji su posedovali deonice Yahoo!-a. Sve je izgledalo idilično, da bi se, još brže od rasta, dogodio streloviti pad.

Prvo tromesečje 2001. godine je za kompaniju značilo gubitak od 48,5 miliona dolara! Nije samo Yahoo! bio pogođen: pad vrednosti deonica i profita su beležili i ostali uspešni sajtovi i portali. Mnogi su počeli da govore o slomu Internet ekonomije, ulagači su se povlačili iz igre, došlo je do velikih otpuštanja, a neki od sajtova su i potpuno prestali sa radom.

Ipak, analitičari nisu davali crne prognoze, tvrdeći da je u pitanju normalna faza restruktuiranja i sazrevanja Internet ekonomije, u kojoj se, posle početne euforije, tržište oblikuje na zdravim osnovama. Berza i finansijeri nisu imali previše poverenja u ovakve tvrdnje: vrednost deonica je nastavila da pada.

Drugo tromesečje 2001. godine je značilo još jedan uzbudljivi obrt za Yahoo!: posle minusa od 48,5 miliona dolara, kompanija je objavila ostvareni profit od 8,7 miliona! Wall Street je odmah reagovao: vrednost akcija je porasla za 14%. Veliki rast se desio i zbog procena da će web-portal završiti tromesečje „na nuli“. Čini se da je započeo oporavak, koji će ponovo ubediti ulagače da je Internet ekonomija živa i zdrava, i spremna za novu fazu razvoja.

Postavlja se pitanje da li će Yahoo! uspeti da dostigne profit iz „zlatnog perioda“? Da li je tako nešto moguće? Kraj 1999. godine i početak 2000. bili su u znaku „Internet groznice“. Kao i u doba američke „zlatne groznice“, mnogi su pohrlili ka neistraženoj teritoriji, sanjajući o basnoslovnom bogatstvu. Kao i nekadašnji kopači zlata, mnogi nisu pronašli ništa, a neki su i bankrotirali. Ogromna očekivanja su nagonila preduzetnike da započinju posao na Internetu, otvaraju online prodavnice, ili kreiraju portale koji bi trebalo da privuku oglašavače.

Nerealna očekivanja ogromnih profita su Internet preduzetnike navela na neoprezna ulaganja u promociju svojih lokacija: od toga je Yahoo! imao i te kakve koristi, s obzirom na činjenicu da najvećim delom zarađuje od prodaje reklamnog prostora. Kao jedna od najposećenijih lokacija na svetu, ovaj je web-portal, bez prevelike muke, uspevao da proda svoju uslugu i za nju postigne odličnu cenu. Velika (neki bi rekli i bezumna) ulaganja u promociju bila su motivisana nestrpljenjem Internet preduzetnika i očekivanjima da se brže-bolje na njihove lokacije dovede što veći broj potencijalnih mušterija, a onda i počne sa ostvarivanjem sanjanih profita. „Internet ekonomiju uništava pohlepa!“, bile su reči jednog preduzetnika, učesnika Svetskog ekonomskog foruma, koji je iskusio gubitak od 250 miliona dolara.

Danas, posle pomenutog fantastičnog rasta deonica od 14%, analitičari podsećaju da je ova vrednost manja od 10% maksimalne postignute: trenutno deonice vrede 19,40 dolara, u odnosu na maksimalan 221 dolar. Ono što je najbitnije je činjenica da Internet ekonomija pokazuje znake oporavljanja, i da je jedan od pokazatelja povratak Yahoo!-a „u igru“.

Srodne teme:

  • Zlatna groznica (septembar 2000.)
  • Yahoo! traži malo strpljenja (oktobar 2000.)
  • Internet-ekonomiju uništava pohlepa (januar 2001.)

    Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.