ลฝenu su u filmovima i knjiลพevnosti nekada prikazivali kao lepu i priliฤno bespomoฤnu heroinu, koja ฤeka da je „princ na belom konju“ odvede u svoj (dobro opremljeni) dvorac. U devedesetim je forsiran lik opasne ลพene koja taฤno zna ลกta hoฤe, poput Lare Kroft i plejade sliฤnih likova. Ova dva opreฤna koncepta – nazovimo ih ratnica i princeza, danas paralelno egzistiraju.
ฤinjenica je da su devojฤice najฤeลกฤe odgajane da budu lepe, mirne i pristojne, a da se agresivnost vrednuje kao muลกki atribut, neprimeren ลพenskom rodu. Psiholozi su se pozabavili ovim shvatanjem i doลกli do zakljuฤka da je ลพenska agresivnost ฤeลกฤa nego ลกto se smatra, ali i da je inhibirana u toku odrastanja setom razliฤitih druลกtvenih regulativa.
Poลพeljna ili ne, ลพena ratnica je lik prisutan u istoriji, knjiลพevnosti, filmu i mitologiji. U zori evropske istorije, svemoฤna ratnica se pojavljuje u grฤkoj mitologiji kao Atina, boginja rata i mudrosti. Njeni atributivi su sova i vrana, kao i ลกtit. Predanje kaลพe da, za razliku od svog brata Areja, boga rata, Atina skoro nikada nije gubila bitke. Razlog za to je bilo njeno izvanredno poznavanje ratniฤkih veลกtina i taktika, pa su joj se mudre vojskovoฤe ฤesto obraฤale.
Zanimljiv je i mit o Atininom roฤenju: Zevs je progutao titanku Metidu zbog proroฤanstva da ฤe mu ona roditi sina koji ฤe ga svrgnuti. Nakon tog ฤina, Zevsa je poฤela da boli glava, i uz „malu“ intervenciju Hefesta ฤekiฤem, iz glave vrhovnog boga iskoฤila je Atina u punoj ratnoj opremi. Interesantan primer je i kraljica Amazonki, Pentesileja, koja se uspeลกno borila protiv Grka u trojanskom ratu. U nekoj od verzija epa se, ฤak, tvrdi da je ona ubila Ahila.
Slika ratnice nije nova ili produkt XX veka: danaลกnja ratnica koristi nova oruลพja poput raฤunara, GPS-a, i raznih elektronskih pomagala. ลฝene se sve ฤeลกฤe odluฤuju za ovu opciju, ลกto je i razumljivo: bez obzira na muลกke fantazije, jako je dosadno biti princeza.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com