Nauka otkriva da li ste prestari za bebu?

Gledajuฤ‡i internet i druลกtvene mreลพe, moลพete biti zbunjeni kada treba da zatrudnite s obzirom na svoje godine starosti.

Jedan naslov „govori“ da su vaลกi jajnici „gotovi“ posle tridesete godine, a sledeฤ‡i pokazuje pedesetogodiลกnjakinju koja je rodila zdrave blizanace.

Pitanja glase:

Koliko je godina mnogo da bih zatrudnela?

Koje godine su najbolje da zatrudnim?

Kada je lakลกe zatrudneti?

Kako izbeฤ‡i sterilitet?

Odgovori na ova pitanja nisu prosti.

ฤŒinjenice

1) Pad plodnosti:

Sposobnost ลพene da zatrudni poฤinje postepeno da se smanjuje od 27. godine, a drastiฤno se smanjuje posle 37. godine starosti.

Proseฤan zdrav par ispod 30 godina ima oko 95% ลกansi za zaฤeฤ‡e u roku od godinu dana.

Kada imate viลกe od 30 godina, ลกansa da se zatrudni opada za oko 3% svake godine.

Posle 40 godina starosti, ลกanse za trudnoฤ‡u padaju na 5-10%, a posle 45. godine, verovatnoฤ‡a pada na manje od 5% da ลพena ostane trudna.

Naravno, ovo je opลกta statistika – uvek postoje izuzeci. Ginekolozi vam mogu reฤ‡i da su imali dvadesetpetogodiลกnjakinju koja se borila sa sterilitetom i ลพenu sa 46 godina koja je ostala neoฤekivano trudna uprkos kontracepciji.

2) Rastuฤ‡i rizik

Kako se starost poveฤ‡ava, tako i rizik od pobaฤaja i komplikacija tokom trudnoฤ‡e raste.

Dok je stopa spontanog poroฤ‘aja (preranog) oko 15-20% kod ลพena mlaฤ‘ih od 30 godina, poฤinje da se poveฤ‡ava u dobi od 30 do 35 godina starosti ลพene.

Kod ลพena starosti 40 godina i viลกe, stopa spontanog poremeฤ‡aja trudnoฤ‡e iznosi oko 40-50%.

Rizik da se beba rodi sa Dovnovim sindromom i drugim hromozomskim abnormalnostima takoฤ‘e je direktno povezan sa nivoom „zrelosti“ (starosti) majke. Rizik se postepeno poveฤ‡ava sa godinama starosti, do 35 godina starosti, a onda rizik raste brลพe.

U 35. godini rizik od Dovnovog sindroma iznosi 1/350 – ali u 45. godini, rizik se pribliลพava na 1/35.

Takoฤ‘e, sa godinama starosti (majke starije od 40 godina) beleลพi se blagi porast uฤestalosti preeklampsije, gestacionog dijabetesa, carskog reza i mrtvoroฤ‘enih beba.

Zato se starijim prvorotkama i trudnicama ฤesto preporuฤuju dodatni ultrazvuk i testiranja.

3) Koliko je zdravlje majke od pomoฤ‡i?

Pacijentkinje ฤesto pretpostavljaju da ฤ‡e, ako su superzdrave (i njihovi partneri), to spreฤiti efekte starenja.

Naลพalost, „vaลกe jajnike baลก briga da li se veganski hranite bez glutena ili redovno veลพbate“. Svaka ลพena je roฤ‘ena sa ograniฤenim brojem jajaลกaca – a sa godinama starosti, broj i kvalitet ovih jajnih ฤ‡elija se smanjuje.

Gojaznost, visok krvni pritisak i dijabetes – mogu dodatno oteลพati ลพeni sposobnost zatrudnjivanja, poveฤ‡ati rizik od pobaฤaja i izazvati komplikacije tokom same trudnoฤ‡e.

Biti zdrava je vaลพno da ลพena maksimizira svoje ลกanse da zaฤne i pomaลพe joj da ima zdraviju trudnoฤ‡u, ali dijeta i veลพba ne mogu u potpunosti prevladati efekte starenja jajnika.

Dileme

Moลพda se pitate – da li su ovi statistiki brojevi bili netaฤni i sumorni kada vam se ฤini da ima veliki broj ฤetrdesetogodiลกnjakinja sa bebama u parku?

Iako je procenat ลกansi da ลพena sa ฤetrdeset godina ostane trudna nizak, broj ลพena sa ฤetrdesetak godina starosti u opลกtoj populaciji je relativno veliki. Tako gledano, postoji relativno veliki broj ลพena sa normalnim zdravljem sposobnih za trudnoฤ‡eu u svojim ฤetrdesetim godinama.

Zapaลพanja

Joลก jedan podatak ne treba zaboraviti: veฤ‡ina ลพena na terapiji plodnosti (vantelesne oplodnje) starijih od 40 godina koristi jajne ฤ‡elije od mlaฤ‘ih ลพena (donora jajaลกceta).

Sve stope neplodnosti i komplikacija veฤ‡e su kod starijih jajnika (starije ลพene), a ako se za oplodnju koriste mlaฤ‘a jajaลกca, onda se znatno poveฤ‡avaju ลกanse za zdrave trudnoฤ‡e. Ovakve vantelesne oplodnje obavljaju se procesom „in vitro“ (u labaratorijskim uslovima), ลกto moลพe biti skup i iscrpljujuฤ‡i (neizvestan) proces.

Teorijski savrลกeno vreme za bebu (za trudnoฤ‡u) jeste izmeฤ‘u 20-24 godine starosti ลพene.

Sa druge strane gledano, za mnoge od nas emotivno, finansijski i u odnosnima izmeฤ‘u parova, „savrลกeno vreme“ za decu je mnogo kasnije u ลพivotu.

Idealno gledano, par treba da poฤne planiranje potomstva i formiranje porodice pre nego ลกto ลพenski partner dostigne 37 godina starosti. Tako njihove ลกanse da ฤ‡e imati najmanje jednu zdravu bebu, pre drastiฤnog smanjenja plodnosti koja je povezana sa staroลกฤ‡u, neฤ‡e biti male.

Saveti

Ponekad se, do 37 godine starosti ลพene, ne „stvore svi uslovi“ za potomstvo. Ako traลพite alternativne opcije a nemate uslove (partnera) i veฤ‡ imate 35 godina, struฤnjaci preporuฤuju razmiลกljanje o zamrzavanju jajnih ฤ‡elija kako biste poboljลกali svoje ลกanse za buduฤ‡u plodnost i potomstvo.

Dok mnoge ลพene u svojim kasnim tridesetim i ranim ฤetrdesetim godinama ลพivota imaju normalne zdrave trudnoฤ‡e, mnoge druge doลพivljavaju borbe sa sterilitetom, neuspeลกnim trudnoฤ‡ama ili spontanim pobaฤajima.

Imati bebu u srednjim ฤetrdesetim godinama starosti jeste moguฤ‡a, ali to ฤesto zahteva skupe tretmane i nije bez rizika.

Za parove koji imaju viลกe od 35 godina, a ne doฤ‘e do trudnoฤ‡e posle 6 meseci aktivnih pokuลกaja, savetuje se traลพenje pomoฤ‡i od ginekologa odnosno ginekoloลกke ustanove.

Zakljuฤak

Dok planirate svoju buduฤ‡nost, potomstvo i porodicu, znajte da nema savrลกenog vremena za trudnoฤ‡u, ali ako vam je vaลพna beba, ลกto ranije zapoฤnete sa planiranjem svoje porodice, to je bolje.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com