Pozoriลกte Atelje 212 zapoฤelo je svoj ลพivot pre taฤno 60 godina premijernim koncertnim izvoฤenjem Geteovog โFaustaโ u reลพiji Mire Trailoviฤ, u kome su igrali Marija Crnobori, Mata Miloลกeviฤ, Viktor Starฤiฤ i Ljubiลกa Jovanoviฤ, u maloj sali stare zgrade โBorbeโ u kojoj je bilo samo 212 stolica u gledaliลกtu.
Pojava Ateljea 212 znaฤila je prekretnicu u pozoriลกnom ลพivotu ne samo Beograda, veฤ i ovog dela Evrope, a osnovano je kao pozoriลกte u kome bi se igrala nova avangardna drama.
„Meni je znaฤio jako puno, ostvarenje snova, ลพivot u ลพivotu, poziv da se preispitujem, inspiraciju da drugome dam, sve to sam uฤio od onih koji su pre mene ลพiveli, radili i stvarali u Ateljeu 212, muฤili se i radovali, podstakli publiku da se zaljubi u njihov rad“, istiฤe aktuelni upravnik tog pozoriลกta Branimir Brstina.
Tokom 60 godina Atelje 212 je kroz svoje predstave, pisce i reditelje, a naroฤito kroz svoje velike glumce, izraslo u jedno od najznaฤajnijih pozoriลกta sa ovih prostora.
„Mislim da to nije moglo veลกtaฤki da se stvori, to se stvorilo ozbiljnim vrednostima i naลกa duลพnost danas je da te vrednosti saฤuvamo. Svi koji ลพive i rade ovde pokuลกavaju da dosegnu koliko je moguฤe te nevidljive plafone koji svake noฤi izmiฤu te ih je sve teลพe dohvatiti“, rekao je Brstina.
Atelje 212 je bilo prvo pozoriลกte u Istoฤnoj Evropi koje je igralo „ฤekajuฤi Godoa“ Semjuela Beketa (1956), a veliki uspeh te predstave otvorio je vrata ฤitavom nizu drugih avangardnih drama i autora te su tako dela Sartra, Foknera, Joneska, Kamija, Pintera, Adamova, Ruลพeviฤa, Dลพojsa, ลฝaria, T.S. Eliota, Vitraka, ล izgala, prvi put prikazana pred jugoslovenskom publikom na toj sceni.
„Smernice koje su davno postavljene su jasne i vidljive svakome ฤak i onome ko ne zna da objasni ลกta je Atelje 212“, kaลพe Brstina i naglaลกava vaลพnost mladih koji „kroz svoju nesigurnost i ulaลพenjem u jednu toplu sigurnu kuฤu zajedno sa gledaocima pokuลกavaju da dosegnu ono ลกto je vredno da drugima daju“.
„Volimo da prihvatimo mlade koliko je to moguฤe i da u ovoj besparici koju ลพivimo uฤinimo sve da njihovo studiranje ne bude besmisleno. Zajednica u ovoj maloj kuฤi mislim da moลพe da uฤini ฤuda i ta ฤuda su duลพnost ovog pozoriลกta“, dodao je upravnik Ateljea 212, koji je nasledio na tom mestu svoje prethodnike Miru Trailoviฤ, Ljubomira Draลกkiฤa, Nebojลกu Bradiฤ, Svetozara Cvetkoviฤa, Kokana Mladenoviฤa, Ivanu Dimiฤ.
Pozoriลกte Atelje 212 je otkrivalo i nove domaฤe pisce i igralo komade Brane Crnฤeviฤa, Aleksandra Popoviฤa, Duลกana Kovaฤeviฤa, a Brstina podvlaฤi da je u tradiciji tog teatra znaฤajna karika komedija.
„To su veฤinom bile ozbiljne komedije, dramske komedije, poetske komedije, politiฤke, blesave komedije – komedija u svojoj ลกirini i svim podลพanrovima kojima se moลพe posluลพiti svaki reditelj i svaki glumac. S druge strane, obradovati gledaoca i malo ga izvuฤi iz muke iz koje dolazi u naลกu salu, smatramo jednim od vaลพnih koraka kojima koraฤamo kroz ovu naลกu istoriju“, rekao je Brstina.
Na inicijativu Mire Trailoviฤ i Jovana ฤirilova, u Ateljeu 212 nastao je 1967. godine festival Bitef.
Taj teatar je i danas okrenut otkrivanju novih domaฤih dramskih tekstova i promovisanju drama vodeฤih evropskih i ameriฤkih autora, a Brstina smatra da mu je mesto „na vrhu“.
„Kada kaลพem na vrhu mislim na brdo koje nema svoju potpuno ฤvrstu podlogu. Sva pozoriลกta pokuลกavaju da budu na vrhu, umetnost je takva, ฤovek ลพeli da stremi i leti. Svi koji uฤestvujemo u umetniฤkom popravljanju sveta, treba da pojurimo ka svojim vrhovima, sa pogledima ka visini, gde postoje novi vrhovi na kojima sede oni koji su nas stvorili“, naglasio je Brstina.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com