ZAGREB – Dve nedavne međunarodne naučne konferencije pokazuju da su istraživanja o stradanjima tokom Drugog svetskog rata u okupiranoj Jugoslaviji definitivno najvećim delom izmeštena u institucije i ruke inostranih naučnika, ocenio je Episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk u autorskom tekstu za hrvatski portal autograf.hr.
U nedavnom tekstu „Stradanje u Jugoslaviji se više istražuje van našeg prostora“, Ćulibrk je podsetio da su Jasenovcem i stradanjem na prostoru Kraljevine Jugoslavije potpuno ili delomično pre oko mesec dana onlajn bavile konferencija Centra Hugo Valentin sa Univerziteta Upsala uz podršku International Holocaust Remembrance Alliance (IHRA), kao i redovna dvogodišnja konferencija Jad Vašsemovog Međunarodnog instituta za proučavanje holokausta.
„Pogledaju li se programi obe konferencije jedna stvar je zajednička i zapanjujuća: velika većina učesnika na obe konferencije ili nije poreklom s područja bivše Jugoslavije ili u najmanju ruku ne radi na institucijama s tog područja“, istakao je vladika Srpske pravoslavne crkve.
Prema njegovim rečima, „takvo nešto je bilo teško zamislivo još 2006. godine“ kada je na Međunarodnom institutu Jad Vašema održan skup o holokaustu na području okupirane Kraljevine Jugoslavije na kome je gro učesnika van Izraela bio sa institucija u Srbiji, odnosno „praktično su svi relevantni istraživači holokausta u Jugoslaviji bili na okupu“.
„Danas, upravo je obratno. Dok stručnjaci sa visokoškolskih ustanova i istraživačkih institucija s područja bivše Jugoslavije čine trećinu učesnika na ove dve konferencije, preostale dvije trećine čine stručnjaci sa institucija van bivšeg jugoslovenskog prostora, od kojih barem polovina nije ni poreklom s tog prostora“, naveo je Ćulibrk.
Prema njegovom mišljenju, uskoro se može očekivati i još naučnih skupova, knjiga i radova, a zatim i sinteza, koje će u potpunosti ili većim delom biti organizovane, pisane i objavljivane van prostora bivše Jugoslavije.
Ćulibrk je primetio da postoji već niz „veoma ozbiljnih knjiga o teroru i stradanju u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu“ napisanih i objavljenih u svetu, poput „Serbia Under the Swastika“ Aleksandra Prusina i doktorat Martina Van Krevelda „Hitler’s Strategy 1940-1941: the Balkan Clue“, koje „nisu naišle ni na kakvu recepciju na južnoslovenskom prostoru“.
Prelazak ovih tema u domen inostranih istraživača Ćulibrk objašnjava s jedne strane time „što se radi o događajima od velike važnosti, među kojima ima i zbivanja od svetskog značaja“, a sa druge smatra da je „istoriografija holokausta uradila dovoljno na istraživanju svojih osnovnih teritorija, Poljske i okupiranih delova ŠSR-a, da bi mogla da se osvrne i na druga mesta na kojima se zbivalo Konačno rešenje“.
Ćulibrk je dodao i da „Jugoslavija pritom zvuči vrlo obećavajuće onima koji je znaju iz devedesetih, i smatraju da će opšte predodžbe stečene na polju Bosne i Kosova s lakoćom aplicirati na okupiranu Jugoslaviju“.
„Konačno, tu je i rastuća netrpeljivost u javnom diskursu prema istoričarima-profesionalcima koji svoja istraživanja ne kane podvrgnuti plitkim politizovanim potrebama, a koja vlada u nekolikim zemljama bivše Jugoslavije, na opštu zapanjenost i veselje svjetske istoriografske zajednice, posebno one koja se bavi istraživanjem holokausta i genocida“, ocenio je Ćulibrk.
Prema njegovim rečima, istoričari profesionalci s područja bivše Jugoslavije koji se bave ovom temom „osećaju se u najmanju ruku zapostavljeni videvši koliki je napor potreban da se njihovi zaključci i rad izbore s primitivnim okruženjem i dobiju javni glas“.
Istovremeno, njihove mlađe kolege se vrlo često obeshrabruju i umesto Drugog svetskog rata poduhvataju se „bezbednijih tema i pravaca u istraživanju, od urbanog razvoja provincije u SFRJ do razvoja ŠOJ u JNA, a koji im isto tako ne ometaju akademsku karijeru“.
„Kako god bilo, Jugoslavija u Drugom svetskom ratu i stradanje u njoj izašli su iz svojih izvornih okvira i ušli u parametre svjetske istoriografije. Videćemo šta će ona učiniti s njima“, zaključio je Ćulibrk, koji je koordinator Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora SPC.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com