U trendu

Igoru Galu uručena nagrada Palićkog festivala

PALIĆ – Hrvatskom glumcu Igoru Galu sinoć je, na Festivalu evropskog filma Palić, uručena nagrada „Aleksandar Lifka“ za zasluge regionalnoj kinematografiji.

Galo je rekao da je ganut nagradom koju mu je uručio direktor festivala Radoslav Zelenović drugog dana festivala na Letnjoj pozornici na Paliću.

Glumac je kazao da je zgranut spiskom svih dobitnika „Lifke“ zaslužnih za domaću i evropsku kinematografiju, od prve dobitnice glumice Milene Dravić, do njene koleginice Milene Zupančič koja je prošle godine prva primila nagradu u regionalnoj kategoriji.

„Hvala vam puno na divnom prijemu i ukazanoj časti. Nadam se da ćemo se opet videti. Ako išta pomaže, barem mi u ovom malom trenutku da se prepoznajemo, ko smo, gde smo. I možda takvi i ostanemo“, rekao je Galo.

Zelenović je podsetio posetioce da je Galo prvu ulogu ostvario u filmu „Imam dve mame i dva tate“ (1968) što je bio početak „velike, zanimljive i blistave karijere“.

Prema njegovim rečima, Galo je do 1972. godine snimio 12 filmova.

„Igor je hrabar čovek, to je mnogo puta dokazao. Priču o hrabrosti dokazuje da je 1972. otišao iz Zagreba u rodnu Pulu s idejom: „Ako me trebaju, doći će i angažovaće me za filmove“, naveo je Zelenović.

Rekavši da je Galo „jugoslovenski Alan Delon“, Zelenović je dodao da je glumac „sa lakoćom išao iz kinematografije u kinematografiju koja se tada zvala jugoslovenska i radio sa svim najznačajnim režiserima tog vremena“.

Zelenović je podsetio da su u Galovoj filmografiji dva možda najgledanija filma „Most“ (1969) i „Valter brani Sarajevo“ (1972), u šta se sam glumac uverio otišavši pre petnaestak godina u Kinu gde se i dalje prikazuju.

„Ostaje jedinstven po jednoj stvari – nikad nije izneverio film. Čitavu svoju karijeru je posvetio isključivo filmu“, naglasio je Zelenović.

Glavni takmičarski program Palića nastavljen je prikazivanjima filmova „Strahinja Banović“ reditelja Stefana Arsenijevića, van konkurencije, kao i „Ne“ Ditriha Brugemana.

Nemački reditelj, višestruki povratnik na festival, održao je govor čitajući sa papira, navevši da je postala tradicija da na Paliću održi smešan govor na srpskom jeziku koji ne govori.

„Obično ubacim puno šala tvrdeći da ne znam šta pričam. To je još uvek tačno. Nemam pojma šta govorim. Ali vremena su se promenila. Živimo u vremenu nesigurnosti, rata, pandemije i ludačkih cena benzina. Postalo je komplikovano šaliti se, ljudi se ponekad uvrede“, rekao je Brugeman.

Nagrađen smehom i aplauzima, Brugeman se našalio rekavši da je za duhovitosti u govoru odgovoran pored njega prisutni Arsenijević, koji je prevodio tekst.

Brugeman je dodao da veruje u moć umetnosti da prelazi granice i pokaže šta znači biti čovek.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.