Ako ne pomaลพe gramatika, pogledajte u Bibliju…
„Potomci Nojeovog sina“ glasio je naslov jednog ฤlanka u „Glasu“ od 29. aprila. U ฤlanku je iscrpno prikazana knjiga „Vlasi kroz vekove“, koja je navodno „uzburkala duhove i srpsku ฤitalaฤku javnost“.
Saznajemo tako da je „najveฤe nacionalno blago Vlaha to ลกto su Jafetovi potomci“, a „Jafet je treฤi Nojeov sin koji je u vreme potopa imao 96 godina“. Neลกto kasnije, autoru knjige pripisuje se sledeฤa tvrdnja: „S obzirom da vlaลกki govor pripada jeziku romanskog porekla (zahvata oko jedne treฤine ljudske populacije na zemlji), pretpostavlja se da je to narod Jafetovog potomstva, najmlaฤeg Nojeovog sina.“
Reฤenica je rogobatna i priliฤno nerazumljiva. Neฤe biti da treฤina ljudi na Zemlji govori vlaลกki, a svi romanski jezici zajedno, prema podacima u struฤnoj literaturi, obuhvataju nepunu desetinu stanovniลกtva naลกe planete. Ali ovde nas zanima oblik „Nojeov“. Zvuฤi kao da je Noje bio neki Francuz, pa se menja Nojea, Nojeu, Nojeov, onako kao ลกto govorimo o ล arlu Boajeu, o Monteskjeu, o ล abrijeovim kompozicijama i Kartjeovom nakitu.
Kod nas se poslednjih meseci mnogo raspravlja o opravdanosti uvoฤenja veronauke u ลกkole. Iz jedne gramatiฤke greลกke, naravno, ne moลพemo izvoditi nikakav zakljuฤak ni u prilog veronauke ni protiv nje. Jedno mi se ipak ฤini neosporno: novinar koji je u stanju da tri puta napiลกe „Nojeov sin“ nije nikada ฤuo za Nojev kovฤeg, iliti Nojevu barku. Nikada u ลพivotu nije ฤitao Bibliju – bar ne od poฤetka. Da jeste, veฤ posle nekoliko strana (Prva knjiga Mojsijeva, glava 6 i dalje) shvatio bi da se ime Noje menja kao Radoje ili Miloje. U prevodu ฤure Daniฤiฤa, proฤitao bi:
„I reฤe Gospod Noju: uฤi u kovฤeg ti i sav dom tvoj; jer te naฤoh pravedna pred sobom… I Noje uฤini sve ลกto mu zapovedi Gospod… Uฤe u kovฤeg Noje i Sim i Ham i Jafet, sinovi Nojevi, i ลพena Nojeva i tri ลพene sinova njegovijeh… A Bog se opomenu Noja i svijeh zvijeri i sve stoke ลกto bjehu s njim u kovฤegu…“ i tako dalje.
Koliko li je novinara ฤitalo Novi zavet? Ne mnogo njih, ako je suditi po onoj drugoj i mnogo ฤeลกฤoj greลกci: svaki ฤas ฤitamo o nekome ko se zvao „Isus Hrist“, ili, ลกto je joลก gore, o „Hristosu“, „Hristosovom ลพivotu“, „reฤima Isusa Hristosa“ i sliฤno.
U srpskom jeziku, ime Hristos zadrลพava grฤki nastavak u nominativu, ali ga gubi u ostalim padeลพima (Hrista, Hristu, Hriste, Hristom) i u prisvojnom pridevu (Hristov). To je jedina imenica koja se tako ponaลกa, pa bismo oฤekivali da bude pomenuta u svakoj gramatici. Naลพalost – gramatiฤari su je zaboravili. Nema je ni kod Mihaila Stevanoviฤa, ni u drugim gramatikama koje danas koristimo.
Kad ne pomaลพe gramatika, otvorite jevanฤelja. Naฤi ฤete: „Gdje ฤe se roditi Hristos?“ (Matej 2:4); „Evo ovdje je Hristos“ (Marko 13:21); „Nije li to trebalo da Hristos pretrpi?“ (Luka 24:26); „Ja nijesam Hristos“ (Jovan 1:20). Ako vas zanima genitiv, Pavle se na poฤetku svake od svojih poslanica predstavlja kao „sluga Isusa Hrista“ ili „apostol Isusa Hrista“, a poslednji stih u celoj Bibliji (Otkrivenje Jovanovo 22:21) glasi „Blagodat Gospoda naลกega Isusa Hrista sa svima vama. Amin.“ Lako je naฤi primere i za lokativ, odnosno dativ („javljajuฤi mir po Isusu Hristu“, Djela apostolska 10:36; „jer ste svi jedno u Hristu Isusu“, Galati 3:28), i za prisvojni pridev („u tajni Hristovoj“, Efesci 3:4; „rijeฤ Hristova“, Koloลกani 3:16) i tako dalje. Ili samo uzmite prvu Poslanicu Korinฤanima: u prvih dvadesetak redova naฤi ฤete Hristovo ime izmenjano kroz sve moguฤe padeลพe. Prevodilac nigde ne kaลพe „Hrist“, niti „Hristosa“, „Hristosu“ i tako dalje. U njegovo znanje jezika ne treba sumnjati. Zvao se Vuk Stefanoviฤ Karadลพiฤ.
Reฤeno je veฤ mnogo puta: ne moลพe se, u evropskoj zemlji, smatrati za kulturnog ฤoveka neko ko ne poznaje bar osnovne pojmove iz hriลกฤanstva. Samim uvoฤenjem veronauke taj problem se verovatno neฤe reลกiti – pogotovu ako udลพbenici budu nalik na mnoge danaลกnje udลพbenike za osnovnu i srednju ลกkolu. Treba se ipak nadati da ฤe biti bolje. Valjda smo ipak malo odmakli od one epohe kad su u nastavnim programima poฤasno mesto zauzimali Vukovarski kongres i Peta ofanziva.
Ivan Klajn
www.nin.co.yu
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com