IzloĹžba „Grad: mesto identiteta“ 23. marta u MSUB
BEOGRAD – IzloĹžba „Grad: mesto identiteta“, koja Äe predstaviti oko 130 dela iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti, iz svih postojeÄih zbirki: Zbirke slikarstva od 1900. do 1950, Zbirke slikarstva posle 1950, Zbirke papirnog materijala (grafika, crteĹž, akvarel i dr.), Zbirke skulpture i instalacije i Zbirke fotografije, filma, videa i digitalnih medija biÄe otvorena 23. marta na drugom i treÄem nivou MSUB.
Kustoskinje izloĹžbe su Una PopoviÄ, Svetlana MitiÄ, mr Mirela BlanuĹĄa, Ĺ˝aklina RatkoviÄ, i dr Rajka BoĹĄkoviÄ.
Tokom trajanja izloĹžbe biÄe organizovane razliÄite forme prateÄeg programa, a izloĹžba Äe biti otvorena za posetioce do 20. avgusta 2023. godine.
IzloĹžba „Grad: mesto identiteta“ problematizuje naÄine na koje urbana sredina moĹže da se posmatra kao mesto gradnje i kontinuiranog formiranja identiteta, ne samo osnovnog/suĹĄtinskog veÄ i umetniÄkog.
Kroz izloĹžbene celine gradskih toposa predstavlja se ono ĹĄto u uĹžem i ĹĄirem smislu definiĹĄemo kao gradsko (arhitektura, druĹĄtvene i kulturne aktivnosti, oblici ponaĹĄanja, stil Ĺživota i dr.) i ĹĄto kao podidentitet, svojim prostornim i socijalnim odlikama, bitno odreÄuje razvoj individualnih i kolektivnih modela delovanja i ophoÄenja.
Asocijativno i tematski mapiraju se i jukstaponiraju umetniÄka dela od poÄetka proĹĄlog veka do ranih dvehiljaditih koja svojim ĹĄirokim spektrom znaÄenja na razliÄite naÄine tretiraju pojedinca, od najoÄiglednijih pojedinosti kao ĹĄto su fiziÄke karakteristike ili druĹĄtvena angaĹžovanost pa do najsloĹženijih unutraĹĄnjih preispitivanja koja se mogu istovremeno sagledati i na nivou grupnog mentaliteta.
Fokus kustoskog tima je na antropoloĹĄkoj i kulturoloĹĄkoj analizi dela iz kolekcije, Äime je otvorena moguÄnost dvojakog sagledavanje teme.
IzloĹžba „Grad: mesto identiteta“ nije strukturirana hronoloĹĄki, veÄ je podeljena u pet tematskih celina koje se mogu oznaÄiti kao odrednice/nivoi u promiĹĄljanju grada kao mesta tvorbe razliÄitih vrsta identiteta.
Prva celina je Privatni prostori: svakodnevica u zajedniĹĄtvu.
Dom, porodica, liÄni prostori, mesta gde nastaju svakodnevni rituali jesu bitan segment konstituisanja liÄnosti.
NaÄin kako umetnici i umetnice razmatraju privatni prostor sagledan je kroz dela Natalije CvetkoviÄ, Tomislava Gotovca, Sanje IvekoviÄ i Dalibora Martinisa, Ĺ˝olta KovaÄa, Miodraga KrkobabiÄa, Ota Loga, Petra PalaviÄinija, Milene PavloviÄ Barili, Zorana PopoviÄa, Ivana TabakoviÄa, Milice TomiÄ, Bete VukanoviÄ i dr.
U segmentu Semiotika grada, grad se obrazlaĹže kao arhitektoniÄno mesto snaĹžnog kulturnog i istorijskog znaÄaja koje, kao takvo, definiĹĄe identitet odreÄene osobe, grupe i nacije.
Segment Semiotika grada definisan je radovima Jasmine Cibic, Koste Hakmana, Krste HegeduĹĄiÄa, Milana KonjoviÄa, Goranke MatiÄ, MiÄe PopoviÄa, Veljka StanojeviÄa, Ljubice Cuce SokiÄ, Stevana Ĺ˝ivadinoviÄa, Vana Bora i drugih.
TreÄa celina zove se Urbani svet / globalni grad.
Fascinacija razliÄitim pojavama i kulturama u gradu polaziĹĄte je za prepoznavanje ali i diferencijaciju u odnosu na drugog; polis postaje osnov za simboliÄku i profesionalnu identifikaciju pojedinca.
Ovaj segment sagledan je kroz radove Milana AleksiÄa, Vojina BakiÄa, Marijana Detonija, DuĹĄana DĹžamonje, Vinka Gecana, Jadranke Fatur, Grupe KOD, Milene JeftiÄ NiÄeva KostiÄ, Viktora Macarola, SrÄana Äileta MarkoviÄa, Ere MilivojeviÄa, Vesne PavloviÄ, Ivana TabakoviÄa, Ljubomira Ĺ imuniÄa i dr.
Celinom Subjekat i mesto se obrazlaĹže da pojedinaÄni identitet nikada nije fiksiran, veÄ fluidan i podloĹžan interakciji sa mestom i drugima. Narativ se sagledava kroz radove SrÄana ApostoloviÄa, Brace DimitrijeviÄa, Igora GrubiÄa, Branimira KaranoviÄa, Slavka MatkoviÄa (grupa BosÄ + BosÄ), SaĹĄe MarkoviÄa Mikroba, Petra OmÄikusa, NeĹĄe ParipoviÄa, Vase PomoriĹĄca, Milice RuĹžiÄ, Zorana TodoroviÄa i drugih.
Peta celina je Distopija – utopija.
OseÄanje povezano sa definisanjem grada kao mesta proizvodnje anksioznosti, unutraĹĄnje teskobe, troĹĄnosti, ali i reda, funkcionalnosti, sinhroniciteta, projekcije buduÄnosti.
Distopija – utopija vizualizovana je delima RadoĹĄa AntonijeviÄa, Sergija Glumca, Biljane ÄurÄeviÄ, Dragoslava Krnajskog, Mirjane MaoduĹĄ, Mihaela MilunoviÄa, Ivana PetroviÄa, Josipa SeiĹĄela (Joa Kleka) i dr.
Unutar svake od pomenutih celina biÄe izdvojena pojedina dela koja svojim znaÄenjem na poseban naÄin korespondiraju sa datim segmentom, a ĹĄto Äe u formi kraÄeg narativa sadrĹžati legenda pored dela.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.