IzloĹžba slika Brace Bonifacija u Muzeju grada Beograd
BEOGRAD – IzloĹžba „Skrivene poruke – slike Brace Bonifacija iz kolekcije Muzeja grada Beograda“ autorke Marije StoĹĄiÄ biÄe otvorena sutra u Konaku kneginje Ljubice.
Na izloĹžbi Äe biti predstavlje 24 umetniÄke slike koje je kanadski umetnik srpskog porekla Braca Bonifacije (Blagoje SrdiÄ), poklonio poÄetkom proĹĄle godine Muzeju grada Beograda.
IzloĹžbom su obuhvaÄeni radovi iz svih faza Bonifacijevog stvaralaĹĄtva, nastali u periodu od 1979. do 2013. godine, predstavljajuÄi na taj naÄin svojevrstan presek njegovog stavaralaÄkog opusa, objasnila je Tanjugu autorka Marija StoĹĄiÄ.
Njegova ranija dela, prema reÄima StoĹĄiÄ, predstavljaju umetnikov odnos prema tadaĹĄnjem savremenom druĹĄtvu, ali su aktuelna i danas.
„Ona su borba protiv trke u naoruĹžanju, protiv ekoloĹĄkih problema, rasne i polne diskriminacije. Na nekoliko dela prikazuje mete, a to je motiv koji je on i ranije koristio sa idejom da je svako svakome meta i da Äovek ugroĹžava Äoveka protiv Äega se on borio svojim slikarstvom“, rekla je StoĹĄiÄ.
Bonifacije je, prema reÄima autorke izloĹžbe, pretrpeo znaÄaja uticaj severnoameriÄkog slikarstva, zbog Äega njegova platna velikog formata predstavljaju specifiÄnan spoj evropske apstraktne umetnosti i figuralnosti pop-arta ĹĄto se vidi u unoĹĄenju slova i simbola.
„On je najpoznatiji po upotrebi slova u slikarstvu. Bonifacije kaĹže da te poruke niĹĄta ne znaÄe, da je to njegov nesvesni Äin, meÄutim to je vrsta politiÄkog aktivizma, koje Äine njegova dela aktuelnim i ovde i u Kanadi. To je slika koja kaĹže „revolucije tek dolaze“ ili „zaĹĄto me pitaĹĄ to glupo pitanje“, zatim slike koje ukazuju na potpunu ekoloĹĄku osveĹĄÄenost, koje kritikuju genski modifikovanu hranu, sve ono ĹĄto je aktuelno“, istakla je StoĹĄiÄ.
Ono ĹĄto ga izdvaja od drugih umetnika i ĹĄto pokazuje da je srpskog porekla, jeste ĹĄto je on koristio srpske Äirilicu, srpske i ruske nazive, hazarske simbole.
„Simboli koje koriste uglavnom su Ĺživotinje, zvezde, figuralen kompozicije“, dodala je StoĹĄiÄ.
Bonifacije je jednom ispriÄao da mu se desilo da mu je virus zahvatio komjuter i u tom Äinu gubitka svojih podataka video „Äin lepote“ i „Äin kakofonije“, pa je celu seriju slika posvetio pikselima i nastala su platna na kojima se slova reÄaju bez ikakvog reda.
Na delima iz poslednjih faza njegovog stvaralaĹĄtva vidi se uticaj klasiÄne muzike te ubacuje notne sisteme i krivudave linije.
StoĹĄiÄ kaĹže da je Bonifacije kao mlad viĹĄe bio buntovnik protiv drĹžave da bi se kasnije u svom slikarstvu viĹĄe okrenuo temama ekologije, Äovekovog bivstvovanja, oÄuvanja planete.
Bonifacije je roÄen 1937. godine u Beogradu gde je zavrĹĄio Fakultet primenjenih umetnosti i jedno vreme nakon studija Ĺživeo je u Francuskoj, a zatim 1973. godine otiĹĄao u Kanadu, Äiji drĹžavljanin je postao tri godine kasnije i od tada Ĺživi u Vankuveru.
„On je veoma poznat i priznat umetnik u Kanadi i Americi, imao je preko 70 izloĹžbi i dalje izlaĹže. Njegova dela se prodaju po izuzetno visokim cenama. Zanimljivo je da je radio dizajn za seriju skupocenog vina u Kaliforniji, dobio je i nagrade grada Vankuvera, izlagao je fasadne banere na autoputu“, ispriÄala je StoĹĄiÄ.
Zanimljivo je i kako je Blagoje SrdiÄ doĹĄao do svog umetniÄkog imena.
„Braca mu je stari nadimak, a Bonifacije je dobio tokom svoje mladosti u Beogradu, jer je voleo da hoda po dorÄolskim krovovima i tu radio performanse i oslikavao krovove, a onda su ga drugari nazvali po Bonifaciju MeseÄaru, glavnom liku iz popularnog italijanskog filma iz 1959. godine“, ispriÄala je StoĹĄiÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.