Na ovo smo dugo ฤekali, a najzad smo i doฤekali! Posle godina i godina gotovo potpunog medijskog mraka, sektor medija, koji je ovde u vrtoglavom usponu, zasluลพio je i svoj prvi sajam. Pokazalo se โ opravdano. Prvi Sajam medija odrลพan je u tri spojene hale Novosadskog sajma, trajao je tri dana (od 20. do 22. februara), privukavลกi veliku paลพnju javnosti โ struฤne i ลกiroke. Organizatori tvrde da je โprvenฤeโ po uspehu i interesovanju koje je izazvalo ne samo opravdalo veฤ i prevaziลกlo oฤekivanja ฤak i โnajokorelijihโ optimista. Uprava sajma naglaลกava kako se ova manifestacija svojim uspehom veฤ upisala i u kalendar za iduฤi godinu.
Naลกa ekipa je sajam obiลกla u ฤetvrtak, koji se baลก i nije pokazao najprijatnijim danom za posetu Novom Sadu i Sajmu (kiลกa je celog dana lila kao iz kabla, a temperatura je celog dana bila u opadanju), ali to ne znaฤi da na sajmu nije bilo i ลกta da se vidi. Najvaลพnija je, ipak, ลพiva sajamska atmosfera, puno โfacaโ iz srpskog medijskog i showbiz sveta, solidna poseta i โ budimo iskreni โ to ลกto se ลกtoลกta od periodiฤnih i revijalnih izdanja prisutnih novinskih kuฤa ovom zgodom moglo dobiti besplatno (ฤak smo ฤuli da su neki od izlagaฤa, posle โstampedaโ posetilaca gladnih ลกtampe, drugog i treฤeg dana sajma bili prinuฤeni da prestanu sa besplatnim deljenjem svojih izdanja).
Primetna je bila velika razliฤitost u pristupu raznih medijskih kuฤa โ dok su jedni svoj sajamski zadatak shvatili kao โstrictly businessโ na prvu loptu, upuฤujuฤi svoju poruku samo potencijalnim poslovnim partnerima i oblikujuฤi i svoj ลกtand shodno tome (jedna reฤ: dosadno!), drugi su se trudili da privuku, zainteresuju, pa ฤak i animiraju (BK, SOS, RTS โ RTV Novi Sad) โobiฤneโ posetioce. Hvale vredno nastojanje, premda je nedovoljna profilacija joลก uvek vidljiva. No, poฤetniฤke greลกke se daju oprostiti, s obzirom na to da je prvi Sajam bio svojevrsno โispipavanje pulsaโ u potrazi za preovlaฤujuฤom ciljnom grupom.
Veliki plus za Novosadski sajam kao organizatora je svakako i to ลกto je ulaz bio besplatan. Jasno je, naravno, da je i njima u interesu bilo da svoju novu manifestaciju predstave ลกto ลกirem krugu potencijalnih konzumenata, a kako je u tranzicionoj Srbiji ฤarobna reฤ besplatno jedan od najdelotvornijih mamaca, ta namera je u potpunosti uspela.
Pored samih medija, meฤu izlagaฤima je bilo i advertising agencija, producentskih kuฤa, dobavljaฤa Interneta i kablovskih televizijskih sistema, kao i distributera profi opreme najpoznatijih svetskih proizvoฤaฤa.
Posebno je apostrofirano da su sajmom zadovoljni i izlagaฤi i organizatori, a najavljeno je da ฤe on veฤ sledeฤe godine, najverovatnije, imati meฤunarodni karakter. Ono ลกto ฤe obradovati sve koji su sajam posetili i dopao im se jeste da ฤe iduฤe godine za ovu namenu biti izdvojeno i daleko viลกe sajamskog prostora. Tri hale su, oฤigledno, bile pretesne za jedan od najperspektivnijih i najuticajnijih domaฤih sektora danas i za sve ono ลกto on moลพe da prikaลพe. Oฤi je pomalo โboloโ odsustvo nekih od krupnih igraฤa (recimo B92, Studio B, ANEM…), kao i neravnomerna zastupljenost medija iz raznih delova Srbije (jedan od ฤestih motiva โobiฤnihโ posetilaca bilo je da se stekne uvid u โlokalneโ medijske prilike i u delovima Srbije u kojima nisu toliko boravili), ali se iskreno nadamo da se radi o โdeฤjimโ bolestima koje ฤe veฤ do sledeฤeg sajma biti prevaziฤene i da iza ovog izostajanja (kako naลพalost, u zemlji Srbiji poฤesto zna da bude) ne stoje nikakvi dublji sporovi ili โigreโ.
Tokom sajma odrลพano je i viลกe tribina i konferencija za ลกtampu, sa primamljivim temama i kompetentnim i aktuelnim uฤesnicima. Ministar za nauku i tehnologiju u vladi Srbije dr Dragan Domazet je, na tribini Kako koristimo informacione tehnologije i Internet dao ambicioznu najavu, prema kojoj โvlada Srbije radi na razvoju informatiฤke mreลพe, ลกto pokazuje i akcija instaliranja 2.000 raฤunara na univerzitete u Srbiji, u cilju povezivanja sa svim fakultetima u inostranstvu i stvaranja gigabitne akademske mreลพeโ. Na istoj tribini prikazani su i (deprimirajuฤi?) rezultati istraลพivanja beogradske agencije MASMI, sprovedenog u oktobru proลกle godine, prema kojima ฤak 85,7% stanovnika Srbije i Crne Gore nema pristup Internetu. Prostorna distribucija korisnika Interneta na teritoriji Srbije nije, meฤutim ravnomerna, tako da, primera radi, u vojvoฤanskim gradovima Internet koristi 22% stanovnika, ali zato u selima pristup globalnoj Mreลพi ima svega 4% stanovnika.
Jedan od ลกtandova koji su izazvali najveฤe interesovanje na sajmu svakako je bio i veliki sto sa natpisom โOvako je poฤeloโ. Na njemu su bili izloลพeni radio aparati sa poฤetka XX veka i neki od prvih modela televizora, kao i mnoลกtvo drugih ureฤaja i sitnica vezanih za nastanak i razvoj medija u Srbiji (posmatrajuฤi ovu izloลพbu, mogli ste da saznate i da su gramofon i magnetofon takoฤe robne marke, sliฤno kao ลกto je to u naลกem jeziku bilo i sa reฤima digitron, kalodont i mnogim drugim).
Sve u svemu, utisak je (i pored malih primedbi na nedostatak prostora i izostanak nekih medija bez kojih prvi sajam nije trebalo da proฤe) sliฤan kao ลกto je bila i atmosfera na sajmu: izrazito pozitivan!
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com