Krstarica na licu mesta – prvi Sajam medija u Novom Sadu

Na ovo smo dugo ฤekali, a najzad smo i doฤekali! Posle godina i godina gotovo potpunog medijskog mraka, sektor medija, koji je ovde u vrtoglavom usponu, zasluลพio je i svoj prvi sajam. Pokazalo se โ€“ opravdano. Prvi Sajam medija odrลพan je u tri spojene hale Novosadskog sajma, trajao je tri dana (od 20. do 22. februara), privukavลกi veliku paลพnju javnosti โ€“ struฤne i ลกiroke. Organizatori tvrde da je โ€œprvenฤeโ€ po uspehu i interesovanju koje je izazvalo ne samo opravdalo veฤ‡ i prevaziลกlo oฤekivanja ฤak i โ€œnajokorelijihโ€ optimista. Uprava sajma naglaลกava kako se ova manifestacija svojim uspehom veฤ‡ upisala i u kalendar za iduฤ‡i godinu.

Naลกa ekipa je sajam obiลกla u ฤetvrtak, koji se baลก i nije pokazao najprijatnijim danom za posetu Novom Sadu i Sajmu (kiลกa je celog dana lila kao iz kabla, a temperatura je celog dana bila u opadanju), ali to ne znaฤi da na sajmu nije bilo i ลกta da se vidi. Najvaลพnija je, ipak, ลพiva sajamska atmosfera, puno โ€œfacaโ€ iz srpskog medijskog i showbiz sveta, solidna poseta i โ€“ budimo iskreni โ€“ to ลกto se ลกtoลกta od periodiฤnih i revijalnih izdanja prisutnih novinskih kuฤ‡a ovom zgodom moglo dobiti besplatno (ฤak smo ฤuli da su neki od izlagaฤa, posle โ€œstampedaโ€ posetilaca gladnih ลกtampe, drugog i treฤ‡eg dana sajma bili prinuฤ‘eni da prestanu sa besplatnim deljenjem svojih izdanja).

Primetna je bila velika razliฤitost u pristupu raznih medijskih kuฤ‡a โ€“ dok su jedni svoj sajamski zadatak shvatili kao โ€œstrictly businessโ€ na prvu loptu, upuฤ‡ujuฤ‡i svoju poruku samo potencijalnim poslovnim partnerima i oblikujuฤ‡i i svoj ลกtand shodno tome (jedna reฤ: dosadno!), drugi su se trudili da privuku, zainteresuju, pa ฤak i animiraju (BK, SOS, RTS โ€“ RTV Novi Sad) โ€œobiฤneโ€ posetioce. Hvale vredno nastojanje, premda je nedovoljna profilacija joลก uvek vidljiva. No, poฤetniฤke greลกke se daju oprostiti, s obzirom na to da je prvi Sajam bio svojevrsno โ€œispipavanje pulsaโ€ u potrazi za preovlaฤ‘ujuฤ‡om ciljnom grupom.

Veliki plus za Novosadski sajam kao organizatora je svakako i to ลกto je ulaz bio besplatan. Jasno je, naravno, da je i njima u interesu bilo da svoju novu manifestaciju predstave ลกto ลกirem krugu potencijalnih konzumenata, a kako je u tranzicionoj Srbiji ฤarobna reฤ besplatno jedan od najdelotvornijih mamaca, ta namera je u potpunosti uspela.

Pored samih medija, meฤ‘u izlagaฤima je bilo i advertising agencija, producentskih kuฤ‡a, dobavljaฤa Interneta i kablovskih televizijskih sistema, kao i distributera profi opreme najpoznatijih svetskih proizvoฤ‘aฤa.

Posebno je apostrofirano da su sajmom zadovoljni i izlagaฤi i organizatori, a najavljeno je da ฤ‡e on veฤ‡ sledeฤ‡e godine, najverovatnije, imati meฤ‘unarodni karakter. Ono ลกto ฤ‡e obradovati sve koji su sajam posetili i dopao im se jeste da ฤ‡e iduฤ‡e godine za ovu namenu biti izdvojeno i daleko viลกe sajamskog prostora. Tri hale su, oฤigledno, bile pretesne za jedan od najperspektivnijih i najuticajnijih domaฤ‡ih sektora danas i za sve ono ลกto on moลพe da prikaลพe. Oฤi je pomalo โ€œboloโ€ odsustvo nekih od krupnih igraฤa (recimo B92, Studio B, ANEM…), kao i neravnomerna zastupljenost medija iz raznih delova Srbije (jedan od ฤestih motiva โ€œobiฤnihโ€ posetilaca bilo je da se stekne uvid u โ€œlokalneโ€ medijske prilike i u delovima Srbije u kojima nisu toliko boravili), ali se iskreno nadamo da se radi o โ€œdeฤjimโ€ bolestima koje ฤ‡e veฤ‡ do sledeฤ‡eg sajma biti prevaziฤ‘ene i da iza ovog izostajanja (kako naลพalost, u zemlji Srbiji poฤesto zna da bude) ne stoje nikakvi dublji sporovi ili โ€œigreโ€.

Tokom sajma odrลพano je i viลกe tribina i konferencija za ลกtampu, sa primamljivim temama i kompetentnim i aktuelnim uฤesnicima. Ministar za nauku i tehnologiju u vladi Srbije dr Dragan Domazet je, na tribini Kako koristimo informacione tehnologije i Internet dao ambicioznu najavu, prema kojoj โ€œvlada Srbije radi na razvoju informatiฤke mreลพe, ลกto pokazuje i akcija instaliranja 2.000 raฤunara na univerzitete u Srbiji, u cilju povezivanja sa svim fakultetima u inostranstvu i stvaranja gigabitne akademske mreลพeโ€. Na istoj tribini prikazani su i (deprimirajuฤ‡i?) rezultati istraลพivanja beogradske agencije MASMI, sprovedenog u oktobru proลกle godine, prema kojima ฤak 85,7% stanovnika Srbije i Crne Gore nema pristup Internetu. Prostorna distribucija korisnika Interneta na teritoriji Srbije nije, meฤ‘utim ravnomerna, tako da, primera radi, u vojvoฤ‘anskim gradovima Internet koristi 22% stanovnika, ali zato u selima pristup globalnoj Mreลพi ima svega 4% stanovnika.

Jedan od ลกtandova koji su izazvali najveฤ‡e interesovanje na sajmu svakako je bio i veliki sto sa natpisom โ€œOvako je poฤeloโ€. Na njemu su bili izloลพeni radio aparati sa poฤetka XX veka i neki od prvih modela televizora, kao i mnoลกtvo drugih ureฤ‘aja i sitnica vezanih za nastanak i razvoj medija u Srbiji (posmatrajuฤ‡i ovu izloลพbu, mogli ste da saznate i da su gramofon i magnetofon takoฤ‘e robne marke, sliฤno kao ลกto je to u naลกem jeziku bilo i sa reฤima digitron, kalodont i mnogim drugim).

Sve u svemu, utisak je (i pored malih primedbi na nedostatak prostora i izostanak nekih medija bez kojih prvi sajam nije trebalo da proฤ‘e) sliฤan kao ลกto je bila i atmosfera na sajmu: izrazito pozitivan!

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com