BEOGRAD – Azerbejdžanska pijanistkinja, pevačica i kompozitorka Aziza Mustafazade, nastupila je sa svojim trijom sinoć u Velikoj sali Doma omladine u sklopu Beogradskog džez festivala i vanserijskim koncertom na radost publike pozicionirala srpsku prestonicu na mapu najvažnijih džez odredišta na svetu.
Mustafazade važi za veliku zvezdu džeza u svetskim okvirima i ćerka je slavnog azerbejdžanskog džez pijaniste i kompozitora Vagifa Mustafazadea, koji je 1979. iznenada preminuo nakon jednog koncerta.
Aziza sa majkom Elizom, nekadašnjom pevačicom, od kraja osamdesetih živi u Nemačkoj, ne nastupa često, a sinoćni koncert u Beogradu je jedan od retkih koje će održati ove godine
U fantastičnom nastupu u Beogradu predstavila je aktuelni CD „Generation“, a publika je imala prilike da čuje kompozicije njenog oca, ali i osmogodišnjeg sina koji je u jednom momentu pokazao umeće na klaviru sinoć u Domu omladine.
U ekskluzivnom razgovoriu za Tanjug, Mustafazade kaže da joj je nastup na Beogradskom džez festivalu jako važan.
„Počastvovana sam prilikom da nastupam na tako značajnom džez festivalu. Moj otac je imao mini turneju po Jugoslaviji i veoma sam ponosna što sam posle svih tih decenija nastupila u Beogradu prvi put“, rekla je ona.
Aziza je ušla u džez svet kao trećeplasirana na konkursu Thelonious Monk 1988. Diskografski je debitovala tri godine kasnije, a već za drugi album Always, u pratnji Džona Patitućija i Dejva Vekla, osvojila nagradu nemačkog udruženja diskografa.
Svetsku slavu stekla je albumima za produkciju Columbia, a potom snimala za kuću Deča, da bi poslednja tri albuma objavila u svojoj režiji. Aktuelno izdanje Generations izašlo je prošle godine, posle trinaestogodišnje pauze.
U duhu naslova, sadrži po četiri numere oca Vagifa, Azize i sina Ramiz-Hana. Glavno polje njenog interesovanja je mugam-džez, a obrađivala je i džez standarde, kao i dela klasične muzike.
Mustafazade ističe da povezivanje klasične muzike i džeza u njenim kompozicijima i nastupima prirodan proces umetničkom sazrevanja i istraživanja.
„Studirala sam klasičnu muziku, a sa druge strane jako rano sam počela da improvizujem za klavirom. Džez je definisan kao muzička improvizacija, ali takođe i klasična muzika je neka vrsta improvizacije. Moj muzički razvoj obeležilo je istraživanje improvizacija: od vokalnih improvizacija sa folklornim motivima muzike Azerbejdžana, preko obrada kompozicija Betovena i Baha…pa sve do klasičnih džez improvizacija“ kazala je Mustafazade.
Prema njenim rečima, nasledila je od majke dar da spaja azerbejdžansku muzičku baštinu sa džez aranžmanima.
„Priroda je učinila svoje i danas spajam u džez aranžmanima svoje pijanističko umeće i glas kojim oživljavam bogato muzičko nasleđe Azerbejdžana. Na neki način to je moj zaštitni znak u svetu muzike“, kazala je Mustafazade.
Za nju je optimizam jedini način da se prevaziđe teret pandemije koja je u velikoj meri opteretila svet muzike.
„Važno je da ljudi ne paniče i iskoriste izazove pandemije za ponovno povezivanje sa porodicom, Svako od nas mora da nađe način za uživanje u životu uprkos izazovima pandemije.Sada imamo vremena da se osvrnemo za sobom i shvatimo šta nismo dobro radili u životu“ kazala je Mustafazade.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com