Otvorena izloĹžba „Kolekcija kao ogledalo“ u Galeriji SANU
BEOGRAD – IzloĹžba „Kolekcija kao ogledalo. Modernizam u delima iz Galerije Matice srpske“ sveÄano je otvorena veÄeras u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti – SANU, i trajaÄe do 20. februara 2022. godine.
Autorka postavke upravnica Galerije Matice srpske Tijana PalkovljeviÄ Bugarski rekla je na otvaranju da je izloĹžba nastala pre dve godine na poziv Narodne galerije u Ljubljani, koja je Ĺželela da se u njihovom prostoru predstavi srpski modernizam.
„Za nas je taj poziv bio velika Äast, ali i veliki izazov da na jednoj izloĹžbi prikaĹžemo istoriju i osobenost Matice srpske i uz to ispriÄamo priÄu o nastanku, uticaju, razvoju i dometima srpske umetnosti 20. veka“, rekla je PalkovljeviÄ Bugarski.
Naziv izloĹžbe, po njenim reÄima, potekao je iz teze da je svaka umetniÄka kolekcija ogledalo u kojem se ogleda druĹĄtvo, kolekcionar, vreme i prostor, i stoga idealan model za priÄanje priÄe i o umetnosti i Matici srpskoj kao ustanovi.
„Drago nam je ĹĄto ovu izloĹžbu predstavljamo u samo nekoliko dana ili nedelja pre nego ĹĄto Äe Novi Sad postati Evropska prestonica kulture“, dodala je PalkovljeviÄ Bugarski.
PomoÄnica ministra u sektoru za zaĹĄtitu kulturnog nasleÄa Danijela VanuĹĄiÄ navela je da ova postavka „paĹžljivim autorskim izborom koji prati sve najznaÄajnije druĹĄtvene, politiÄke i umetniÄke dogaÄaje, pruĹža sveobuhvatni uvid i nov pogled na umetniÄke tokove i pravce ravoja modernizma, ali i na istorijski razvoj i saradnju Matice srpske i njene Galerije.“
„Odabir izloĹženih radova ilustruje i razvoj stilskih transformacija kroz koje je srpska umetnost proĹĄla od realistiÄnnih tendencija, preko simbolizma i impesionizma, do razliÄitih vidova ekspresionizma gesta i konaÄnog apstrakovanja formi“, kaĹže VanuĹĄiÄ.
Ona je navela i da je jedna od osobenosti postavke specifiÄan odnos umetnika Äiji su radovi izloĹženi s Maticom srpskom i njenom Galerijom.
„PromiĹĄljanjem i znalaÄkim izborom dela, autorka priÄa priÄu o razvoju modernizma u srpskoj umetnosti, ali i o mestu Galerije Matice srpske u nacionalnoj kulturi“, istiÄe VanuĹĄiÄ.
Predsednik SANU akademik Vladimir S. KostiÄ rekao je da posetioci izloĹžbe imaju prilike da se upoznaju sa 86 umetniÄkih dela 38 autora nastalih od 1878. do 1952. godine.
„Umetnici Äija su dela prikazana nisu samo endemski talenti jednog zatvorenog geografskog kruga… Oni hrabro komuniciraju s umetniÄkim centrima Evrope kao mestima njihovog stvaralaÄkog usavrĹĄavanja“, istiÄe KostiÄ i dodaje da ovi umetniÄki dometi zasluĹžuju poĹĄtovanje.
Naveo je i da je ovaj dogaÄaj istorija, a ova izloĹžba „jednostavna i prava u pravo vreme.“
MeÄu umetnicima Äiji su radovi izloĹženi nalaze se Paja JovanoviÄ, UroĹĄ PrediÄ, Zora PetroviÄ, Ivan TabakoviÄ, Bogdan Ĺ uput, Voja TrifunoviÄ, NadeĹžda PetroviÄ, Milenko Ĺ erban, Petar DobroviÄ, Josif Falta, Milan Butozan, i drugi.
Pored slika, postavku Äine i skulpture umetnika Rista StijoviÄa, ÄorÄa JovanoviÄa, Sretena StojanoviÄa, i drugih.
Otvaranje ove izloĹžbe privuklo je veliku paĹžnju javnosti, a meÄu prisutnima bio je i ambasador NemaÄke u Srbiji Tomas Ĺ ib.
Realizaciju izloĹžbe omoguÄilo je Ministarstvo kulture i informisanja, a podrĹžao Grad Beograd.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.