U trendu

Otvorena izloĹžba „Srpsko slikarstvo XX veka“ Nikole Kusovca

BEOGRAD – IzloĹžba „Srpsko slikarstvo XX veka (1950-2000) – izbor iz privatnih zbirki“ istoričara umetnosti Nikole Kusovca otvorena je sinoć u Galeriji Doma Vojske Srbije u Beogradu.

Publika će do 1. februara imati priliku da vidi dela najvećih slikara 20. veka poput Petra Lubarde, Mila Milunovića, Peđe Milosavljevića, Miodraga Miće Popovića, Petra Omčikusa, Leonida Šejke, Ljube Popovića, Olje Ivanjicki, Vladimira Veličkovića i mnogih drugih.

U ime Medija centra, koji je jedan od organizatora, na otvaranju je govorila potpukovnica Biljana Pašić, koja je podsetila da se većina izloženih dela smatra kulturnim dobrom od izuzetnog značaja i da su izlagana na velikim likovnim smotrama u svetu poput bijenala u Veneciji, u Aleksandriji, Tokiju, Sao Paulu i na značajnim likovnim manifestacijama u zemlji.

„Dom vojske je vrhovni hram srpske ratne slave, ali i dom kulture i tradicije koju ova kuća sabira i spaja s poĹĄtovaocima najvrednijeg stvaralaĹĄtva naĹĄeg naroda“, kazala je, između ostalog, PaĹĄićeva.

IzloĹžba je realizovana i u organizaciji Fondacije „Plavo“, u čije ime se svim saradnicima zahvalio Nikola Stojčević.

Nikola Kusovac se za ovu postavku opredelio za viĹĄe od 50 umetnika koji su obeleĹžili likovnu scenu druge polovine 20. veka, a takođe je ovom prilikom predstavio i svoju knjigu „Srpsko slikarstvo XX veka“.

„Star sam čovek, ne pripadam ovom veku, pripadam onom koji je već prohujao, kao ĹĄto sam i ja već za otpad. Ali stare kere pored plota ne mogu da grizu, ali laju. Ja sam odlajao svoje i na vama je da prepoznate“, kazao je na početku govora Kusovac.

On je istakao da izloĹžba predstavlja samo deo kako bi „publici poĹĄla voda na usta“, a prava suĹĄtina je u samoj publikaciji.

„U njoj su moji pogledi na umetnost 20. veka, a oni nisu samo moji, nego i onih na čijim ramenima stojim. Jedan od njih je i Milan KaĹĄanin, na čijoj sam sahrani nedostojan govorio. Ova izloĹžba je na neki način i omaĹž njemu“, objasnio je istoričar umetnosti.

Veći deo njegovog pogleda na 20. vek, kako je istakao, oslanjao se na ono što je Kašanin napisao 1930. godine kada su se naši umetnici predstavljali u belom svetu.

„Stalno volimo da se predstavljamo onima koji neće ni da nas pogledaju. Naime, KaĹĄanin je tada napisao da previĹĄe uzimamo inostranog zajma, da bi trebalo neĹĄto svoje i da im vratimo. E, ja sam se trudio da u okviru izloĹžbe izaberem one koji su Evropi dali, a ne od nje uzimali“, kazao je autor.

Govorio je Kusovac i o Lubardinoj „Simfoniji“ – prikazu nesrećnog naroda na granici Istoka i Zapada, kao i o Mići Popoviću…

„Kada budete pogledali ove slike videćete ko smo, gde smo mi, gde smo bili i ĹĄta smo imali da ponudimo, obogatićete se najviĹĄim vrednostima. Sve to i mnogo viĹĄe uvrstio sam i u svoju knjigu. Ostavili smo sve to u zalog onima koji to neće videti. BaĹĄ me briga ĹĄto to Evropa ne vidi, ali me rastuĹžuje i boli ĹĄto mi ne vidimo. To je ono ĹĄto me brine i zato joĹĄ uvek lajem“, zaključio je Kusovac.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.