BEOGRAD – Zbirka priča „Večera i druge priče” Božidara Stanišića pokazuje koliko su pisci nastanjeni van matice potrebni srpskoj kjnjiževnosti, ocenjeno je danas na promociji te knjige u izdanju „Službenog glasnika“.
Upravnik Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ Aleksandar Jerkov rekao je da je „stanje emigracije utemeljeno u našoj kulturi“ i da su našoj književnosti potrebni pisci kao Stanišić, koji stvaraju priče poput umetničke magije i grade svet veoma uverljivo.
„Iskreno, bio sam veoma potresen i uznemiren nakon čitanja knjige, a to mi se retko kad dešava. Pisac ovde kreira jednu snažnu crtu slobode, uspeva da uvede čitaoca u potpunosti u svoj svet“, rekao je Jerkov na promociji u beogradskoj knjižari „Geca Kon“, u odsustvu pisca.
Stanišićeva zbirka priča je istovremeno objavljena i na italijanskom jeziku, pošto pisac rođen u Visokom poslednje tri decenije živi i stvara u Italiji, gde je objavio nekoliko knjiga pesama i zbirki priča, a preveo je na italijanski dela Andrića, Selimovića, Crnjanskog i drugih.
Kroz pet pripovesti knjiga „Večera i druge priče“ prati sudbine porodica koje su u vihoru događaja na ovim prostorima potražile mir van granica bivše domovine, gde se u novoj sredini suočavaju sa novim okolnostima, jezikom i životom.
Jerkov je ocenio da smo „dobili zrelog, ostvarenog, celovitog pripovedača, čiji je stil blago nonšalantan“.
„Autori na ovaj način proširuju horizont srpske kulture, posebno što ovaj pisac nije značajan samo kao književnik, već i neko ko brine o prevođenju naših pisaca na italijanski jezik“, napomenuo je Jerkov.
Direktor Sektora za izdavanje knjiga Službenog glasnika Petar V. Arbutina ocenio je da se kod Stanišića oseća atmosfera Bosne Ive Andrića i Meše Selimovića.
Primetivsi da je u Stanišićevoj zbirci zapravo reč „o večnom vraćanju, ali o nijednom povratku“, Arbutina je istakao da je neophodno obezbediti čitanost mnogih autora koji žive van Srbije, a nisu toliko vidljivi jer „ne trpaju svoje knjige u džepove drugima“.
Arbutina je otkrio da se susreo sa talentom Stanišića u antologiji kratke priče „Život na drugom jeziku“ (2019), raznih autora nastanjenih van svoje domovine, koji pišu na jezicima tih država.
„Knjiga Stanišića otvara novu perspektivu za onu književnost van našeg domašaja, da budemo svesni kulturnog razvoja srpske književnosti u Italiji“, zaključio je Arbutina.
Urednica izdanja Vesna Smiljanić Rangelov istakla je da Stanišiće ne sme ostati manje poznat našoj javnosti, imajući u vidu njegov opus, prvenstveno u Italiji.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com