U trendu

Sadržajno drugo veče na književnom festivalu “Krokodil”

BEOGRAD – Druge večeri međunarodnog beogradskog festivala KROKODIL svoja nova dela sinoć su predstavili domaći i regionalni književnici kao što su Aleksandar Hemon, Igor Štiks i Damir Karakaš, na sceni Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika došlo je do promene lokacije, jer je prvobitno bilo zamišljeno da i ovo veče književne manifestacije bude u Amfiteatru na platou ispred Muzeja Jugoslavije, kao i prve noći kada su gostovali slavni britanski pisci Irvin Velš i Hanif Kurejši.

Aleksandar Hemon je takođe veoma istaknut autor u svetskim okvirima, jer već tri decenije živi u SAD, radi na Univerzitetu Prinston kao profesor kreativnog pisanja.

Razgovor sa njim je vodila Mima Simić onlajn, preko video bima.
Pisac rođen u Sarajevu, krenuo je u svet književnosti još na Filozofskom fakultetu u glavnom gradu BiH, ali ga je onda početak rata iznenadio na boravku u SAD, gde je odlučio da ostane.

Dok je živeo u Čikagu, uspevao je pisati na engleskom jeziku, kao što je njegov debi – zbirka priča “Pitanje Bruna”, o čemu je bilo reči ove večeri.

Kasnije je nizao uspehe sa romanima “Čovek bez prošlosti” (Nowhere Man) i, posebno, najpoznatiji – “Projekat Lazar” (2008).

Trenutno iščekuje premijeru najnovijeg 4. filma iz čuvenog SF serijala “Matriks” sa Kijanu Rivsom, pod nazivom “Matriks: Uskrsnuće”, na kome je radio kao jedan od troje scenarista, što je samo po sebi već ogroman podvig.

Scenario je pisala i rediteljka Lana Varčovski kao i Dejvid Mičel, a premijera je zakazana za 22. decembar u SAD, tako da je jedini pisac sa područja bivše SFRJ koji je na velika vrata ušao u A kategoriju Holivuda.

Ipak, pisac nije mogao mnogo da otkrije o “Matriksu 4”, ne zato što je vezan ugovorom da ne prepričava zaplet filma, da ne kvari ugođaj publici, već više iz moralnih i prijateljskih razloga sa kolegama, koje su ga zamolile da do premijere ne govori o samom ostvarenju.

To nije sve, jer, kako je naveo, bio je i jedan od scenarista za TV seriju “Šesto čulo” (2018) za popularnu platformu – striming servis “Netfliks”.
Hemon je istakao da je imao i veoma prijatnu saradnju kao scenarista na svom prvom filmu “Ljubavno ostrvo” (2014) proslavljene rediteljke Jasmile Žbanić (“Quo Vadis, Aida?”, “Grbavica”).

U toj koprodukciji Hrvatske, BiH, Švajcarske i Nemačke, igrali su Ermin Bravo, Leon Lučev, Franko Nero, Andrea Štaka i drugi.

Hemon je ove noći čitao odlomak iz svog novog dela u nastajanju “Moji roditelji: uvod” i zaintrigirao publiku, a inače je veoma produktivan, jer ima veliki broj objavljenih zbirki priča i novela.

Kada je naišla pandemija, sve je stalo u Americi, kao i njegova spisateljska karijera, te je on odlučio, kako otkriva, da se bavi muzikom, što je uskoro i realizovao.

Naime, kupio je gitaru, krenuo da svira i komponuje melodije, jer priznaje da ima patološku potrebu da uvek nešto stvara. Tako je producirao sopstvenu muziku, krenuo da distribuira pesme preko digitalnih servisa i zarađuje novac.

Kako je objasnio, on nema neki hobi u životu, već sve što radi, stvara, za njega je to posao, praktično, pragmatično, konkretno, a sada već ima 90 minuta muzičkog materijala, što je kao dvostruki album.

Istaknuti pisac i dramaturg Igor Štiks, takođe rodom iz Sarajeva, čitao je odlomke iz svojih novih projekata, u nadahnutom razgovoru sa voditeljkom programa.

Ovaj talentovani autor domaćoj publici je najpre poznat po izvanrednom romanu “Elijahova stolica”, koji je dramatizovan za istorimenu nagrađivanu hit predstavu u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (2012) u režiji Borisa Liješevića.

Zanimljivo je da se Štiks zbližio sa spomenutim rediteljem, tako da je zbog njega postao i dramski pisac, te je napisao komade “Brašno u venama” (2015) za Sarajevski ratni teatar (SARTR) i kasnije “Zrenjanin” za Narodno pozorište “Toša Jovanović” upravo u – Zrenjaninu.

Ipak, svestrani pisac je ostavio dubokog traga zahvaljujući romanima “Dvorac u Romanji” (2000) i “Rezalište” (2017) i zbirkom priča “Povijest poplave” (2008).

Ove noći se ne završava gostovanje popularnog romanopisca i dramskog autora, jer će poslednjeg dana festivala, u nedelju, Štiks sa osnivačem “Krokodila” Vladimirom Arsenijevićem voditi konferenciju “Zajednička čitaonica” u Jugoslovenskoj kinoteci, kao prezentacija celokupnog kola od devet naslova biblioteke festivala.

Rukopise u nastajanju je predstavila i Ognjenka Lakićević, poznata kao muzičarka, pevačica beogradskog alternativnog rok benda “Autopark”.

Ima za sobom već četiri zbirke pesama, voli da drži radionice poezije, jer je raduje kada vidi da nekome prija da stvara pesme.

Pročitala je svoje četiri nove pesme, koje pomalo liče i na poeme, i otkrila da često prepravlja svoja dela. Mnogo više dorađuje numere za svoj bend, mada ističe da nije poželjno da tekst “pojede” muziku.

Ove noći predstavili su se i književnici Ana Miloš, Elvedin Nezirović, a znatnu pažnju publike je privukao Damir Karakaš, hrvatski autor iz Brinja, sa studija novinarstva.

Zanimljiv život u Parizu gde je bio ulični svirač i umetnik performansa, opisao je u romanu “Kako sam ušao u Europu” (2004), a stekao je uspeh sa delima “Kino Lika” (2001), koji je oživeo kao hrvatski istoimeni film Dalibora Matanića, i “Eskimi” (2007).

Etablirani autor je na duhovit način prepričavao svoje avanture u Francuskoj voditelju Galebu Nikačeviću, a kasnije čitao odlomak iz neobjavljenog romana “Potop”.

Inspiracija su mu Danilo Kiš, Miloš Crnjanski, kao i Peter Handke, ali kako kaže “sada manje kada je postao svačiji sa Nobelovom nagradom, a ne samo moj”.

Još više je Karakaš postao cenjen sa svežijim kraćim autobiografskim romanima “Sjećanje šume” (2016) i “Proslava” (2019) gde je jasna reminiscencija i analiza kroz opis odrastanja i detinjstva.

Poseban segment ove večeri bio je posvećen sećanju na tragično preminulog i voljenog pisca Bekima Sejranovića, a odlomke je čitao glumac Leon Lučev.

U razgovoru sa Vladimirom Arsenijevićem o Bekimu, do duboko u noć su govorili izdavač Ivan Bevc ispred kuće “Booka” i prozna autorka i pesnikinja Milica Vučković.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.