Vanušić: USrbiji su 194 arheloška nalazišta kulturno dobro
BEOGRAD – Pomoćnica ministarke kulture i informisanja Danijela Vanušić izjavila je danas da Srbija u ovom trenutku ima 194 arehološka nalazišta koja su utvrđena kao kulturno dobro i upisana Centralni registar nepokretnih kulturnih dobara.
Ona je na online konferenciji „Arheologija 2021“ koju su organizovali Kolor medija komjunikejšns i Ministarstvom kulture i informisanja istakla da je u Srbiji pored toga registrovano 20.000 arheloških lokaliteta od kojih najveći broj tek treba da bude istražen.
„Malo ko od naših sugrađana nije čuo za Lepenski vir ili za Vinču…Viminacijum ili Caričin grad…Medijanu ili Gamzigrad… sa druge strane desetine manjih arheoloških nalazišta su poznatija u međunarodnim stručnim krugovima…Ministatsrtvo kulture i informisanja svake godine na konkursima u oblasti arheologije podrži oko 40 projekata, od kojih polovina ima naučno istraživački karakter, a ostali su vezani za radove na zaštiti i prezentaciji arheloških lokaliteta“ kazala je Vanušić.
Kako kaže uprkos postojanju velikog broja arheoloških lokaliteta mi i dalje nismo sigurni šta sve nalazi ispod površine zemlje i čeka da bude otkriveno.
„Najveća opasnost za naše arheloško nasleđe su tragači. To su lica koji nezakonito prekopavaju i uništavaju arheloške lokalitete, a pokretne nalaze preprodaju na inostarnom tržištu i tako utiču na ukupno umanjenje arheološkog blaga Srbije“ kazala je Vanušić.
Dodaje da arheloško nalazište biva često uništeno tokom izgradnje i vršenja različitih vrsta iskopa kao posledica neznanja i neobaveštenosti, ali svesnog kršenja zakona.
„Zakonske norme koje se odnose na očuvanje arheoloških nalazišta su veoma stroge i važno je napomenuti da je arheološko nalazište , bilo pokretno ili nepokretno, u državnom vlasništvu kao i da se njegovo uništavnje ili krađa tretiraju kao krivična dela za koje je zaprećena višegodišnja kazna zatvora“, kazala je Vanušić i dodala da je važno da što širi krug ljudi razume zašto je važno da štiti arheloško nasleđe svoje zemlje.
Prema njenim rečima, dozvolu za arheloška terenska istraživanja odobrava samo Ministarstvo kulture i informisanja u čijoj je nadležnosti briga o kulturnom nasleđu.
„Izdavanje dozvola je jedna od mera očuvanja arheloškog nasleđa i zaštite državnih interesa u ovoj oblasti. Ministarstvo kulture i informisanja tokom godine 100 dozvola ustanovama zaštite kulturnih dobara i naučnim ustanovama“, kazala je Vanušić i dodala da je u cilju bolje zaštite kulturnog nasleđa pokrenuto donošenje novog seta zakona.
Kako je rekla, donet je Zakon o muzejskoj delatnosti, koji stupa na snagu u ponedeljak 18. oktobra, a u proceduri je Zakon o kulturnom nasleđu.
Ističe i da će se uskoro pristupiti izradi nacrta zakona o delatnosti i zaštiti nepokretnog kulturnog nasleđa.
“ Kroz sva tri zakona je regulisana zaštita arheloškog nasleđa“, kazala je Vanušić.
Na konferenciji su govorili i stručnjaci odgovornih institucija koji su predstavili stanje u oblasti arheoloških istraživanja.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.