Kada se pomene epska fantastika, uglavnom se misli na dela stranih autora, ali takva dela piลกu i naลกi pisci – jedno od njih na koje bi svakako vredelo obratiti paลพnju je "Kosingas: Red Zmaja", roman-prvenac Aleksandra Teลกiฤa.
O ฤemu se radi? Godinu dana pre Boja na Kosovu, u blizini ฤavolje Varoลกi sreฤu se tri junaka, knez Lazar, Kraljeviฤ Marko i monah-ratnik Gavrilo, sva trojica pripadnici reda Zmaja koji je osnovao sveti ฤorฤe kako bi branio svet od hordi iz podzemnog sveta. Sastali su se kako bi otiลกli po savet mudroj Draguลกli koja ลพivi u blizini, jer se bliลพe opasna vremena, i to ne samo zbog predstojeฤeg boja sa Osmanlijama. Naime, veฤ deset hiljada godina ฤeka se dolazak ratnika iz proroฤanstva, jedinog koji ฤe moฤi da zaustavi horde svakakvih monstruma iz podzemnog sveta; ukoliko on u tome uspe, tim ฤudoviลกtima ฤe zauvek biti spreฤen prolaz meฤu ljude, a ako omane, horde tih stvorenja ฤe preplaviti svet i muฤiti ljude. Ratnik iz proroฤanstva je kralj Marko, ลกto je, do tada, bila tajna strogo ฤuvana i od njega samog, a Draguลกlin savet im je neophodan kako bi videli ลกta dalje, jer Marku tek predstoji da pronaฤe Zmajat, oruลพje koje je vilin-narod davno naฤinio za ratnika iz proroฤanstva, jedino oruลพje kojim ฤe moฤi da pobedi neljude. A to ฤe biti tek poฤetak, jer Marku, takoฤe, tek predstoji da postane kosingas, jedan od najveฤih meฤu pripadnicima reda Zmaja, a na Gavrilu, sadaลกnjem kosingasu, ostaje da ga obuฤi za to.
Osnovni zaplet je veฤ mnogo puta viฤen u delima ove vrste – junak koji tek treba da se dokaลพe, veliko oruลพje koje treba da pronaฤe i koje samo on moลพe da upotrebi, sile mraka koje samo on moลพe da zaustavi… Samo, ovog puta, to su junaci iz naลกe istorije i iz naลกih narodnih priฤa, biฤa sa kojima se susreฤu, kao i razliฤiti obiฤaji, naลก folklor, smeลกteni su u naลกu zemlju… Kod nekih autora, kada se takva vrsta priฤe smesti u naลกu zemlju, to deluje kao da je nasilno premeลกteno iz anglosaksonske literature, ali u delu Aleksandra Teลกiฤa to nije tako, veฤ sve deluje prirodno i kao da je upravo tu. Joลก je jedan veliki kvalitet ovog dela kojim autor premaลกuje ne samo mnoge naลกe veฤ i mnoge svetski poznate pisce epske fantastike: naime, u mnogim delima u kojima postoje fantazijska biฤa postoji utisak kao da su ona tu ubaฤena, nedovoljno osmiลกljena, njihov svet je samo nagoveลกten (ovo poslednje nije uvek mana, jer prosto mami na dalje zamiลกljanje i maลกtanje); u Teลกiฤevom delu, svet je kompletan sa svim svojim biฤima iz mitologije (ima ih dosta, vile, vilenjaci, todorci, psoglavi, divovi, oroglav, kentaur…), razliฤitim boลพanstvima (prepliฤu se paganstvo i hriลกฤanstvo), sa narodnim obiฤajima, nema se oseฤaj nagoveลกtenog veฤ je svet tu pred vama, i Teลกiฤ se u njemu sa lakoฤom kreฤe. Nakon Tolkina, malo kome je uspelo da se barem pribliลพi stvaranju takvog sveta, a Teลกiฤu je uspelo.
Ipak, ovaj roman ima i svojih mana. Karakterizacija autoru nije jaฤa strana, ne toliko da bi to smetalo prilikom ฤitanja, ali bi bolje razraฤeni likovi viลกe uvukli ฤitaoca u radnju. Takoฤe, pisac joลก uvek nije dovoljno razradio svoje umeฤe. Dobro je odabrao pripovedaฤa, monaha-ratnika Gavrila, kao nekoga veฤ starog, iskusnog, uฤenog u mnogim stvarima, pa je prirodno da on mnogo toga moลพe da objasni, ali Gavrilo ipak ne ume da ฤita misli, pa ne moลพe ni da zna o ฤemu je knez Lazar razmiลกljao pre nego ลกto je spavao, osim ako mu ovaj to sam ne saopลกti (a nije mu saopลกtio) ni, samim tim, da nama to prenese; takoฤe, ako kaลพe da je ลพurio pa tog-i-tog lika nije ฤuo ลกta je rekao, ne moลพe ni nama da prenese ฤitav pasus reฤi tog lika, osim ako mu ih neko nije naknadno prepriฤao (a nije). No, to su sve sitnije greลกke, koje ฤitaoca na trenutak zbune i/ili nasmeju, kao ลกto ga preฤesto "o tome ฤe viลกe biti reฤi kasnije" blago iznervira; veฤi problem je ลกto pisac joลก uvek ne ume ฤitaoca dovoljno da uvuฤe u radnju, iako su i radnja i likovi veoma zanimljivi, pa, nakon neลกto duลพeg ฤitanja (roman ima viลกe od 400 strana), zbog toga ลกto ฤitalac ostaje izvan, knjiga postane zamorna, ponekad i dosadna. Pred kraj se to popravlja, ฤitalac bude viลกe uvuฤen, pa se nadamo da ฤe sledeฤi nastavak u tom pogledu biti bolji.
Sve u svemu, "Kosingas: Red Zmaja" je jako dobar roman epske fantastike, sa jednim od najbolje razraฤenih svetova ne samo u naลกoj veฤ i u svetskoj literaturi. A mane – nadamo se da ฤe ih uz iskustvo pisac (kome je ovo ipak prvi roman, pa je nedostatak umeฤa iskusnog majstora sasvim oฤekivan) ispraviti i da ฤe sledeฤi roman o kosingasu i kosingasu-na-obuci biti joลก bolji.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com