BEOGRAD – Profesor Ekonomskog fakulteta Beogradskog univerziteta Ljubodrag Saviฤ izjavio je danas da bi budลพet bio zdraviji da je drลพava u enegetskom sektoru istarala stvari na ฤistac, s obzirom da bitno utiฤe na poveฤanje deficita.
Samo da je to uraฤeno u energetskom sektoru, verujem da bi imali mnogo zdraviji budลพet, nego ลกto sada imamo, rekao je Saviฤ za Tanjug.
Govoreฤi o veฤem deficitu budลพeta koji predviฤa rebalans, a to je sa tri na gotovo ฤetiri odsto, ocenio je da je tu najveฤi problem upravo energetski sektor.
Uz okolnost da cene energenata u svetu rastu, naveo je da smo potroลกili 600 miliona evra za uvoz struje i podsetio da je Srbija decenijama proizvodila dovoljno struje za sopstvene potrebe.
„Decenijski problem je loลกe upravljanje EPS-om. Neki ljudi su ‘sedeli na uลกima’, poฤevลกi od ministarke, pa do rukovodstva EPS-a, a izgleda da je pomalo i aktuelno rukovodstvo drลพave. Trebalo je reagovati ranije, a ne da doฤemo u situaciju da nemamo dovoljno uglja za proizvodnju struje, ลกto se nije deลกavalo ฤak ni 90-tih za vreme sankcija“, rekao je on.
Upozorio je i na probleme kraฤe struje i gubitaka na mreลพi, a kao zapanjujuฤi ocenio je podatak da se na EPS tendere prosesฤno javi 1,7 ponuฤaฤa.
„To je manje viลกe jedna ponuda po tenderu. Deluje da nema konkurencije u izvoฤenju radova“, rekao je on.
Saviฤ je primetio da su u sluฤaju EPS-a subjektivni problemi u ravni objektivni.
„Niลกta ne moลพe promeniti cenu struje u svetu, ali smo se mogli pripremiti da ne bude toliki uvoz“, rekao je on.
Govoreฤi o Srbijagasu, rekao je da ne moลพe da bude siguran ลกta je izvor problema o kojima se govori kada je ta firma u pitanju.
„Da li je to zbog loลกeg upravljanja, da li je to zato ลกto Srbija reลกava socijalna pitanja preko cene gasa… Ne mogu preฤem preko ฤinjenice da mnoga preduzeฤa gubitaลกi decenijama duguju za gas“, rekao je on.
Govoreฤi o rebalansu, Saviฤ je istakao da je znaฤajan izvor viลกka novac u budลพetu inflacija, odnosno poveฤanje cena ลกto donosi veฤi prihod od PDV-a.
„Iako ne funkcioniลกu loลกe ni privreda ni vlasti koji je vode, ali je pre svega taj viลกak posledica visoke inflacije. Neki novac se skupio od tih visokih prihoda vezanih za inflaciju“, rekao je on.
Ocenio je da su zaduลพivanja od Razvojnog fonda Abu Dabija i MMF-a iznuฤeni potezi.
„Doลกli su, to je malo neverovatno, posle izjava iz Vlade Srbije i od predsednika da Srbija nema potrebe da se zaduลพuje, da je stanje budลพzeta i javnih finansija dobro“, rekao je on.
Saviฤ je rekao da je uฤeลกฤe javnog duga u BDP-u 55-56 odsto, ali to ne znaฤi da je stanje u javnim finansijama u Srbiji stabilno.
„Da je stabilno pa ne bi uzimali ovih 3,5 milijarde dodatnih kredita – to je iznuฤeno. To je izmeฤu ostalog posledica da treba obezbediti poveฤana sredstva za energente gde ne znamo ลกta ฤe se desiti sa cenama“, rekao je on.
Planiranu potroลกnju od sedam odsto budลพeta na infrastrukturne projekte ocenio je kao jako dobar potez.
„Ali dobar deo novca ฤe naลพalost otiฤi na bespotrebne troลกkove koji su bili opravdani na poฤetku pandemije, a Srbija je nastavili i dalje to da finansira. Ne mogu da kaลพem da pomoฤ mladima od 100 evra nije dobrodoลกla, ali dobar domaฤin razmisli ลกta to znaฤi za budลพet drลพave Srbije“, rekao je on.
Saviฤ je rekao da nekako neusklaฤeno deluje priฤa da nam je stanje javnih finansija jako dobro, a da se sa druge strane zaduลพujemo za 3,5 milijarde.
On oฤekuje dalje produbljivanje svetske krize, te da ฤe se problemi u javnim finansijama pojaviti ne samo u Srbiji.
„Treba oฤekivati nova zaduลพivanja, i neke ne tako velike probleme u finansiranju javnih potreba drลพave“, poruฤio je on.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com