BEOGRAD – Profesor Beogradske bankarske akademije Hasan Haniฤ, izjavio je danas da je inflacija u svetu i Evropi blizu gornje granice i da se oฤekuje zaokret, kao i u Srbiji, i dodaje da je kurs dinara prema evru stabilan i da je i dalje isplativije ลกtedeti u dinarima.
Haniฤ je rekao Tanjugu da je stopa inflacije u svetu na rekordnom nivou u poslednjih nekoliko decenija, da zabrinjava ubrzani rast cena kojima se meri inflacija i da su kreatorima ekonomske politike tu na raspolaganju dve moฤne poluge – referentna kamata kao indikator cene novca i sa tim povezano u odreฤenim sluฤajevima sam devizni krus.
„Na strani fiskalne ekonomije postoji mehanizam da se smanjuju poreske stope i tako utiฤe na smanjenje cena. Porast kamatne stope znaฤi porast cene novca kao robe, ลกto dovodi do smanjenja traลพnje za tom robom i dolazi do ujednaฤavanja ponude i traลพnje da bi se smirile cene“, naveo je Haniฤ.
Kaลพe da su u prethodnom periodu cene nekih proizvoda izrazito poveฤane, kao cene energenata, ลกto je uslovljeno i deลกavanjima u Ukrajini, ali i cene drugih proizvoda koje utiฤu na rast cena drugih proizvoda.
On je rekao da je poseban problem to ลกto rastu cene hrane i ลกto troลกkovi osnovnih stvar za ลพivot imaju veliki uticaj kada se meri opลกti porast cena, ali oฤekuje, ukoliko ne doฤe do nekih novih iznenadnih poremeฤaja u svetu, da se inflacija pribliลพi gornjoj granici i nakon toga poฤne da se smiruje i opada.
„Taj rast ฤe biti sve manji i doฤi ฤe za nekoliko meseci do zaokreta i pada inflacije, treba oฤekivati tada i smanjivanje referentne kamatne stope“, rekao je Haniฤ.
Dodaje da je za naลกe graฤane problem rasta referentne kamatne stope znaฤajan ako imaju stambene kredite sa promenjivom kamatom tokom otplate kredita.
„Promena referentne kamate Evropske centralne banke, to jest evribora po kojoj velike banke meฤusobno trguju novcem na evropskm trลพiลกtu. doveลกฤe do priliฤno znaฤajnog porasta rate kredita. Kredite u najveฤem broju koriste oni koji kupuju relativno manje stanove, znaฤi oni koji su slabijeg materijalnog stanja, dok ovi drugi kupuju u keลกu i na njih taj rast nema uticaja. Za one ฤiji je kredit iznad 50.000 evra to moลพe da bude znacajnije poveฤanje rate“, rekao je Haniฤ Tanjugu.
Haniฤ objaลกnjava da tako na kredit od 50.000 evra na 25 godina, u zavisnosti od faze rate, porast rate moลพe biti za sada 3.000 do 4.000 dinara, ali da posle izvesnog vremena, poลกto ta stopa nije fiksna, moลพe doฤi do daljeg poveฤanja evribora i rate.
Na pitanje ลกta ฤe biti sa evrom poลกto je oslabio i nedavno se i ฤak izjednaฤio sa dolarom, kaลพe da bi pre rekao da je dolar ojaฤao u odnosu na evro i da je to samo privremeno.
Oฤekuje da ฤe evro da jaฤa u odnosu na dolar i da ฤe se taj gep u odnosu te dve valute smanjiti.
Kako kaลพe, nema tako velikih razloga da dolar poskupi u odnosu na evro, ลกto potvrฤuje i jaฤanje evra u odnosu na dolar prethodnih dana.
Haniฤ oฤekuje da se preokrene tendencija jaฤanja dolara u odnosu na evro i zbog nekih ลกirih mera koje se sada pripremaju.
Na pitanje kakvu ลกtednju savetuje graฤanima, Haniฤ je rekao da bez obzira na to ลกto je evro trenutno oslabio u odnosu na dolar, da dinar nije oslabio u odnosu na evro.
Sve dok je kurs dinara prema evru priliฤno stabilan i ima male oscilacije, imajuฤi u vidu stimulisanje ลกtednje u dinarima, isplativije je ลกtedeti u dinarima, istakao je Haniฤ i dodao da razlozi za dinarsku ลกtednju nisu patriotski veฤ daleko veฤe kamate.
„Oฤekujem da Narodna banka Srbije i dalje interveniลกe na deviznom trลพiลกtu i da ฤe kurs ostati priliฤno stabilan. I dalje je isplativije ลกtedeti u dinarima“, naveo je Haniฤ.
Na komentar da su graฤani Srbije ranije imali i drugaฤija iskustva sa nacionalnom valutom kada je bila obezbeฤena, Haniฤ kaลพe da uvek postoji bojazan da vanrednim okolnositma usled meฤunarodnih poremฤaja moลพe da doฤe do drastiฤnih poremaฤaja.
„Ali, onda ฤe se obezbediti ne samo dinar, veฤ i evro i dolar i nekretnine i sve drugo. I to su neke situacije kada je teลกko doneti odluku, ali za sada je isplativije ลกtedeti u dinarima“, naveo je Haniฤ.
Dodaje da iako je trenutno kamata viลกa od kamate na ลกtednju da se tom ลกtednjim, ipak, umanuje efekat obezbeฤivanja novca.
Haniฤ je povodom nekih najava da bi veฤ julska inflacija u Srbiji mogla da bude niลพa od junske, kada je meฤugodiลกnja inflacija bila 11,9 odsto, rekao da nije u to baลก sasvim siguran i da on oฤekuje da u julu bude neลกto veฤ u odnosu na junsku, ali da se svakako u narednom periodu oฤekuje njeno smanjivanje.
Istakao je da ฤe na inflaciju u Srbiji dosta uticati to da li ฤe biti dobar poljoprivredni rod odnosno da li ฤe biti poveฤana ponuda koja ฤe delovati antinflaciono, ako se izuzmu neki vanrednih poremeฤaju u vezi sa Ukrajinom.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com