ลฝENEVA – Kina ฤe zatraลพiti od Svetske trgovinske organizacije (STO) dozvolu da uvede trgovinske sankcije SAD-u jer Vaลกington, kako kaลพu kineske vlasti, nije ispoลกtovao presudu donetu u sporu o ameriฤkim antidamping carinama na kineske proizvode, javlja Rojters pozivajuฤi se na dnevni red utvrฤen za sednicu STO iduฤe nedelje.
Kina je taj spor, koji se odnosi na viลกe industrijskih grana, ukljuฤujuฤi inudstriju maลกina, elektronike, metala i minerala, sa godiลกnjom vrednoลกฤu izvoza do 8,4 milijarde dolara, pokrenula 2013. godine, a proลกle godine ga je dobila pred Svetskom trgovinskom organizacijom, podseฤa britanska agencija.
Rasplamsavanje trgovinskog konflikta izmeฤu dve najveฤe ekonomije sveta izaziva zebnju u poslovnim krugovima, meฤu investitorima na meฤunarodnim trลพiลกtima, u struฤnoj javnosti i svetskim finansijskim i ekonomskim institucijama i organizacijama.
Buduฤi da se reลกenje ne nazire, ekonomisti upozoravaju da bi konflikt mogao da se proลกiri i da nagrize globalni privredni rast za oko 0,5 procentnih poena do 2020. godine.
Kineski zvaniฤnici najavili su juฤe da ฤe uzvratiti kontramerama ukoliko ameriฤki predsednik Donald Tramp sprovede u delo pretnju o uvoฤenju dodatnih tarifa na uvoz robe iz Kine u iznosu od ฤak 267 milijardi dolara, u okviru borbe protiv kineske tehnoloลกke politike.
Ove najave iz Pekinga, kako ocenjuje agencija AP, poveฤavaju rizik od toga da se na udaru naฤu ameriฤke kompanije koje posluju u Kini, buduฤi da kineskim vlastima postepeno „ponestaje uvoznih proizvoda iz SAD koji bi mogli da budu na meti mera odmazde“.
Kineski uvoz iz Sjedinjenih Drลพava iznosio je proลกle godine 153,9 milijardi dolara. To, prema raฤunici AP-a, Pekingu ostavlja joลก oko 100 milijardi dolara uvoza iz SAD za odmazdu, posle uvedenih tarifa na 50 milijardi dolara vredne ameriฤke proizvode.
Tramp je proลกlog petka saopลกtio da razmiลกlja o proลกirenju tarifa na dodatni kineski uvoz u iznosu od 267 milijardi dolara, povrh carina od 25 odsto koje SAD veฤ primenjuju na 50 milijardi dolara kineske robe i povrh najavljenih carina u iznosu od 200 milijardi dolara.
„Ako SAD budu insistirale na uvoฤenju nove runde tarifa na kineske proizvode, Kina ฤe definitivno preduzeti kontramere kako bi zaลกtitila svoja legitimna prava i interese“, izjavio je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Geng ล uang.
On nije izneo nikakve pojedinosti, ali je rekao da je vlada u Pekingu u junu saopลกtila da ฤe uvesti „sveobuhvatne mere“ ako bude potrebno.
Zbog toga su, kako navodi AP, ameriฤke kompanije „na iglama“, jer strahuju da bi kineske vlasti mogle da ugroze njihovo poslovanje uskraฤivanjem ili otezanjem postupaka izdavanja dozvola, uvoฤenjem poreza, pokretanjem antimonopolskih ili drugih istraga.
Kineski izvoz u SAD se do sada pokazao neoฤekivano otpornim, buduฤi da je ostvario dvocifreni rast u julu i avgustu, uprkos tarifama SAD.
Izvoz Kine u SAD porastao je u avgustu za 13,4 odsto na 44,4 milijarde dolara, dok je u julu ostvario rast od 13,3 odsto. Kineski uvoz ameriฤkih proizvoda porastao je za 11,1 odsto na 13,3 milijarde dolara. Sve to je doprinelo da suficit Kine u trgovini sa SAD poraste na rekordnih 31 milijardu dolara.
To bi, dodaje AP, moglo da pojaฤa frustracije Vaลกingtona i da ga primora na dodatne uvozne kontrole.
U epicentru trgovinskog spora su optuลพbe Trampove administracije da je Kina, kako kaลพu, razvila โpredatorske taktikeโ u nastojanju da pretekne SAD u globalnoj tehnoloลกkoj dominaciji.
Naime, kineska strategija industrijske transformacije, poznata pod imenom „Made in ฤina 2025โ, postala je eksplicitna meta Trampove administracije u aktuelnom trgovinskom sukobu.
Kineske taktike, prema tvrdnjama Vaลกingtona, ukljuฤuju sajber kraฤe i uslovljavanje ameriฤkih kompanija da ustupe svoje tehnologije Kinezima, u zamenu za pristup kineskom trลพiลกtu.
S druge strane, Peking odbacuje zahteve Vaลกingtona da sreลพe drลพavne planove vezane za razvoj tehnologije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com