BEOGRAD – Podrลกka sprovoฤenju Zelene agende, unapreฤenje uslova za investiranje i izgradnju i unapreฤenje kvaliteta donoลกenja propisa, tri su kljuฤna reformska prioriteta od ukupno 12 koje su izabrali ฤlanovi NALED-a u strateลกkom planu za period 2022-2025 koji je javnosti predstavljen na danaลกnjoj zavrลกnoj sveฤanoj sednici 16. godiลกnje Skupลกtine NALED-a.
Meฤu prioritetima koje ฤe NALED zagovarati u narednim godinama su i dalji razvoj eUprave i ePoslovanja, suzbijanje sive ekonomije, unapreฤenje javnih finansija, donoลกenje i sprovoฤenje mera za razvoj preduzetniลกtva i inovacija, podrลกka privredi na lokalu, podsticanje regionalne saradnje, kao i EU integracija u oblastima znaฤajnim za privredu, razvoj zdravstva, poljoprivrede i prehrambene industrije.
Predsednik Upravnog odbora NALED-a Vladislav Cvetkoviฤ istakao je da su iza organizacije ฤetiri uspeลกne godine tokom kojih je svake godine u proseku realizovano 92 odsto aktivnosti iz prethodnog strateลกkog plana i da je NALED doprineo sprovoฤenju velikih, sistemskih reformi, kao ลกto su uvoฤenje sistema eล alter, unapreฤenje elektronskih graฤevinskih dozvola, reforma sezonskog rada u poljoprivredi, eInspektor i eFakture i pokrenute su nove poput razvoja Programa digitalizacije zdravstva, sistema eAgrar i eProstor.
Pokrenut je i niz vaลพnih inicijativa kao ลกto su pilot projekti za upravljanje razliฤitim vrstama otpada, programa podrลกke inovacijama StarTec h i Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaฤanje, kroz koji je podrลพano uvoฤenje eFiskalizacije i bezgotovinskog plaฤanja na 25.000 lokacija malih trgovaca i institucija.
„Definisali smo 12 ciljeva grupisanih u dve oblasti odnosno nivoa delovanja – horizontalni i vertikalni, kojim se obezbeฤuje unapreฤenje javnih politika i usluga u razliฤitim sektorima, na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou, a sve to pod okriljem EU integracija“, rekao je Cvetkoviฤ.
NALED danas ima 316 ฤlanova iz redova privrede, lokalnih samouprava i organizacija civilnog druลกtva koji direktno doprinose osmiลกljavanju i realizaciji reformskih inicijativa u okviru ลกest tematskih saveza – za fer konkurenciju, eUpravu, zaลกtitu ลพivotne sredine, imovinu i investicije, hranu i poljoprivredu i zdravstvo, a od proลกle godine novi ฤlan NALED porodice je i BFC klub, telo koje trenutno okuplja 25 gradova i opลกtina sa povoljnim poslovnim okruลพenjem.
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil je rekao da veliki rad NALED-a jedan od glavnih razloga zaลกto je Srbija viฤena kao dobro mesto za poslovanje.
„Dokaz za to su sve veฤe direktne strane investicije. Postoji razlog zaลกto je u poslednjih pet godina Srbija privukla oko polovine stranih investicija u regionu. Drago mi je da istaknem i da su u prethodnih pet godina direktne investicije iz SAD dostigle viลกe od ฤetiri milijarde dolara i nastavljaju da rastu. Ali, Srbija ne moลพe da se osloni samo na skoraลกnja poboลกljanja. Odrลพivost rasta na dugi rok zahteva dalju posveฤenost reformama koje doprinose punom usklaฤivanju Srbije sa EU“, rekao je Hil.
Ukazao je da je potrebna veฤa transparetnost u privredi, joลก predvidljivije poslovno okruลพenje, unapreฤenje javnih nabavki i drugo, a sve kako bi se dodatno podigla konkurentnost srpske privrede.
Hil je rekao da je Otvoreni Balkan dobra inicijativa usmerena na saradnju u regionu i da moลพe dodatno da podstakne ekonomski rast.
„Srbija treba da gleda unapred“, poruฤio je Hil.
Za je mene Srbija veฤ napravila izbor i ide ka njemu, istakao je Hil i dodao da je ฤlanstvo u EU strateลกki cilj Srbije.
Skupลกtini NALED-a prisustvovali su i predstavnici Vlade Srbije, ministri Tatjana Matiฤ, Marija Obradoviฤ, Anฤelka Atanaskoviฤ i ministar Tomislav Momiroviฤ, institucija zaduลพenih za unapreฤenje uslova poslovanja i donatorskih organizacija koje su podrลพale reforme – USAID, GIZ, EU, EBRD, SIDA, Britanska ambasada, Svetska banka i UNDP.
Dodeljena su i priznanja NALED strela za doprinos ekonomskom razvoju.
Cvetkoviฤ je rekao novinarima su prioriteti NALED-a prihvaฤeni od vlasti i da je uveren da ฤe sa novom vladom reformski procesi biti dodatno ubrazani.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com