BOR – Srbija Ziฤin Koper saopลกtio je danas, povodom pola godine od poฤetka rekonstrukcije Topionice i rafinacije u Boru, da svi radovi vredni 260 miliona dolara treba da budu zavrลกeni do decembra, a start topionice biฤe u skladu sa situacijom u snabdevanju elektriฤnom energijom.
„Srbija Ziฤin Koper punih ลกest meseci sprovodi tehniฤku rekonstrukciju i izgradnju novih konvertora, anodnih peฤi i drugih postrojenja, pa ฤe do kraja godine stari topioniฤki sistemi u Boru biti povezani sa novim“, navodi se u saopลกtenju.
Zamenik rukovodioca u Topionici i rafinaciji ฤu Fenghang Tir rekao je da fokus na reลกavanje viลกedecenijskog problema zagaฤenja vazduha u Boru i na adekvatno zbrinjavanje svih otpadnih voda.
„Samo u izgradnju postrojenja u sluลพbi zaลกtite ลพivotne sredine dosad investirano 100 miliona dolara. Ceo projekat tehniฤke rekonstrukcije metalurลกkih agregata i objekata koลกta 260 miliona dolara, mada su izgledne ลกanse da ukupna investicija kompanije i to samo u metalurgiju bakra bude blizu 290 miliona dolara“, rekao je on.
Najavio je da svi radovi treba da budu zavrลกeni do decembra 2022, a start topionice biฤe definisan u skladu sa situacijom u snabdevanju elektriฤnom energijom.
Fleลก-peฤ je ispraลพnjena i zaustavljena 19. aprila, a Ziฤin je decembra 2018. godine preuzeo topionicu koja je pored malog proizvodnog kapaciteta bila i u loลกem stanu.
„U posebno loลกem stanju bili su objekti u funkciji zaลกtite ลพivotne sredine i zato je cilj bio da se najpre zaposlenima i graฤanima Bora obezbedi bolje radno i ลพivotno okruลพenje, bolji kvalitet vazduha i ฤisto nebo. Biฤe zamenjen i elektrostatiฤki filter kako bi se sveobuhvatno prikupljale i tretirale ฤestice praลกine iz procesa topljenja, nakon ฤega ฤe kvalitet vazduha u Boru biti joลก bolji“, izjavio je on.
Dodao je da Ziฤin ima bogato iskustvo u izgradnji savremenih pirometalurลกkih postrojenja, pa ฤe i topionica u Boru, nakon ove rekonstrukcije, biti moderna i ekoloลกka fabrika izgraฤena u baลกtenskom stilu.
Stari elektrostatiฤki filter koji je, iako izgraฤen pre sedam godine, u proลกlosti zadavao najviลกe ekoloลกkih muka je poruลกen i na njegovo mesto doลกao je novi, navode iz kompanije.
Zamenik rukovodioca u Topionici Dragan ลฝivuloviฤ rekao je da su u procesu obnove prioriteti elektrostatiฤki filter, koji je izgraฤen na temeljima starog i poruลกenog i prerada gasova u hali rafinacije i kovertora.
“ Ovaj novi filter je veฤi i izgraฤen je od kvalitetnijeg materijala, od nerฤajuฤeg ฤelika. Drugi prioritet je u novoj hali, hali rafinacije i konvertora, gde je akcenat na preradi otpadnih gasova. Reฤ je o savremenijem naฤinu rada, pa ฤe sada gasovi iz konvertora najpre iฤi u gasnu haubu, a onda u kotao otpadne toplote“, objasnio je on.
Dodaoje da ฤe gasovi zatim odlaziti u elektorstatiฤki filter, gde ฤe se odvajati praลกina i uz pomoฤ vuฤnih ventilatora transportovaฤe se dalje do fabrike sumporne kiseline.
„Ovakav sistem je znatno savremeniji, tako da ekologija u buduฤnosti viลกe neฤe biti problem“, istakao je ลฝivuloviฤ.
Pomoฤnik direktora Topionice i rafinacije Ivan Najdenov rekao je da ฤe svi fugitivnih gasovi iฤi na tretman odsumporavanja.
„Svi fugitivni gasovi u metalurลกkom procesu, oni kod fleลก-peฤi, na anodnoj rafinaciji, ali i kod konvertora, sada ฤe najpre iฤi na tretman odsumporavanja. Kada je reฤ o otpadnim vodama, one ฤe iฤi u fabriku za neutralizaciju, s tim ลกto ฤe ta fabrika, dodatno preraฤivati i kiลกnicu i fekalne vode koje ฤe se tamo reciklirati i dobrim delom ponovo vraฤati u proces“, objasnio je on.
Ziฤin navodi ฤe zahvaljujuฤi automatizaciji biti znatno ubrzan rad u novoj hali anodne rafinacije.
Navodi se da robotske ruke ฤekaju da bakar poteฤe iz dve nove anodne peฤi kapaciteta 450 tona.
Objaลกnjeno je da ฤe roboti uลพarene anode teลพine oko 400 kilograma prenositi iz kalupa livne maลกine do mesta predviฤenog za hlaฤenje.
„Dve anonde peฤi ฤe sinhronizovano pratiti dva livna toฤka, ฤiji je kapacitet livenja 110 tona za sat. Takva operacija je ranije trajala 12 sati, a automatizovana oprema ฤe sada ubrzati ceo postupak“, navodi se u saopลกtenju.
Dodaju da ฤe tehnoloลกki najveฤa inovacija biti u zameni energenta jer ฤe se umesto drvne mase koristiti prirodni gas.
Po zavrลกetku projekta tehniฤke rekonstrukcije, izgradnje i proลกirenja, oฤekuje se da ฤe Srbija Ziฤin Koper do 2025. dostiฤi godiลกnji proizvodni kapacitet 200.000 tona katodnog bakra i tri do pet tona zlata.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com