Ostrvo Santorini, jedno od najlepลกih i najpoznatijih ostrva u Grฤkoj, bezbedno je za turiste po reฤima gradonaฤelnika ostrva Nikosa (Nikolaos) Zorzosa, jer ne postoji pojaฤana seizmiฤka aktivnost.
Nedavni zemljotresi na Santoriniju bili su manji i nisu izazvali nikakvu ลกtetu, u ลกta su se uverili i novinari iz Srbije koji su nedavno posetili to ostrvo, gde Institut za istraลพivanje i praฤenje vulkana pomno prati seizmiฤku aktivnost.
Posetu novinara organizovali su Grฤka nacionalna turistiฤka organizacija (GNTO) i opลกtina Santorini, na inicijativu generalnog sekretara GNTO Andreasa Fiorentinosa i gradonaฤelnika ostrva Nikosa Zorzosa.
Zorzos je u razgovoru sa novinarima rekao da su netaฤni navodi brojnih medija da je oko 11.000 stanovnika napustilo ostrvo nakon niza zemljotresa i naveo da „niko nije ustanovio ukupan broj ljudi i brodova, kojima su putovali stanovnici ostrva“.
„Stanovnici Santorinija zimi idu na odmor. Na brodovima je bilo ljudi, koji nisu samo sa Santorinija, niko nije ustanovio ukupan broj ljudi. Naฤin na koji su masovni mediji prenosili o ovom fenomenu je bio ฤisto preterivanje“, rekao je Zorzos.
Santorini, ostrvo deo kaldere, koju je formirala ogromna vulkanska erupcija 1613. godine pre nove ere, bogato je istorijskim i arheoloลกkim nasleฤem, poput nalaziลกta u mestu Akrotiri, drevnoj minojskoj civilizaciji, koja je nastala vulkanskom erupcijom, zatim gradovi Fira i Ija (Oia), karakteristiฤni po belim kuฤama sa plavim krovovima i uskim ulicama, a tu su i druga ostrva Tirasja, Milos i Naxos.
„Santorini je jedno posebno mesto i uvek ฤe privlaฤiti turiste. ฤesto kaลพem da se Santorini rodio kada je nastao i svemir, jedan mali-veliki prasak. Tirasja ostrvo prikazuje kako je Santorini izgledao pedesetih godina proลกlog veka, pre epohe kada se desio veliki zemljotres. Tu je ostao duh starog Santorinija“, rekao je Zorzos u razgovoru sa novinarima iz Srbije.
Santorini ima dva vulkana i to podvodni Kolumbo, koji je aktivan, i neaktivan vulkan Santorini. Po reฤima gradonaฤelnika, interesantan naฤin da se vidi kaldera je i iznajmljivanje jedrilice, gde se prilikom krstarenja mogu videti sve faze vulkanske erupcije na kalderi, odnosno na stenama kroz ฤetiri sloja.
Jedan od naฤina na koji se moลพe krstariti oko ostrva je i putanja na kojoj se obilazi ugaลกen vulkan Palja Kameni (Palia Kameni), koji ima termalne izvore, zatim ostrvo Tirasja, pa gradove Ija i Fira gde se gleda zalazak sunca sa broda.
U Megalohoriju (Megalochori), jednom od tradicionalnih sela na Santoriniju, moลพe se obiฤi kulturni centar „Symposion cultural center“, koji je posveฤen oฤuvanju grฤke kulturne baลกtine, a posetiocima nudi bogat program umetniฤkih i kulturnih dogaฤanja.
U selu Vlihada (Vlichada), ฤiji su gosti, kao i sela Megalohori, bili novinari iz Srbije, moลพe se obiฤi fabrika paradajza Nomikos, koja je bila jedno od najvaลพnijih mesta za njegovu preradu na celom ostrvu, dok je danas muzej.
„Turistima je u proseku potrebno nekoliko dana da upoznaju ostrvo, jer na svakih 200 metara moลพe se videti neka istorijska znamenitost. Pored toga, tu su i tradicionalna jela poput fave, koja se sluลพi uz kiseli kapar i crni luk, kolokitakija (prลพene tikvice), feta saganaki, suvlaki, kolokitokeftedes (ฤufte sa tikvicama), kao i melitini, tradicionalni kolaฤ sa jogurtom i medom, koji se nekada sluลพio samo za Uskrs“, rekao je Zorzos.
Po njegovim reฤima, na Santoriniju se prave 62 vrste vina, a najpoznatija je Asirtiko (Assyrtiko), belo vino.
„Santorini ima vinograde na povrลกini od oko 1.200 hektara, samim tim se poveฤao i broj vinarija, trenutno ih ima 20. Svi proizvoฤaฤi ลพele da imaju etiketu vina sa Santorinija“, rekao je gradonaฤelnik.
Po njegovim reฤima, mesta na Santoriniju su dobro povezana brodskim i autobuskim prevozom. Od Beograda do Santorinija nema direktnog leta, a Zorzos je kazao da ฤe razgovarati sa Grฤkom nacionalnom turistiฤkom organizacijom i avio-prevoznikom o tome, dodajuฤi da bi „bilo lakลกe da postoji direktan let“.
Novinare iz Srbije ugostili su vlasnici lokalnih restorana na Santoriniju, u saradnji sa opลกtinom Santorini.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com