Suลกa najveฤim delom, a i niske investicije su 2024. godine u Srbiji smanjili realnu bruto dodatu vrednost (BDV) u poljoprivredi, ลกumarstvu i ribarstvu 7,6 odsto, rekla je danas vanredna profesorka Univerziteta u Novom Sadu Tatjana Brankov, savetnica ministra poljoprivrede.
Ona je na nauฤno-struฤnom skupu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) o posledicama suลกe po poljoprivredu Srbije rekla da su od poฤetka 21. veka ekstremne suลกe sve uฤestalije zbog klimatskih promena, naroฤito 2000. godine, 2003, 2007, 2012, 2017, 2022. i 2024. godine.
„Suลกa je izazvala probleme u svim granama poljoprivede, a izuzetno velike u delovima Srbije gde je zastupljen paลกnjaฤki naฤin ishrane domaฤih ลพivotinja. Napasanje stoke je bilo nemoguฤe na Peลกterskoj visoravni i Staroj planini“, rekla je Brankov koja je glavna nacionalna ekspertkinja FAO za izradu strategije poljoprivrede Srbije 2025-2034.
Dodala je da se ove godine oฤekuje pad proizvodnje voฤa od osam do 12 odsto.
„S obzirom da se oฤekuju uฤestalije suลกe, mere adaptacije moraju se efikasnije primenjivati. Odgovor Ministarstva ฤe biti snaลพnije ulaganje u infrastukturu za navodnjavanje. Ove godine ฤe se nastaviti projekat Republiฤke direkcije za vode kojim ฤe se do kraja 2026. stvoriti tehniฤke moguฤnosti za navodnjavanje 127.000 hektara“, rekla je Brankov.
Neophodno je, kako je ocenila, paket osiguranja prilagoditi specifiฤnim potrebama poljoprivrednika, pa ฤe Ministarstvo kroz saradnju sa osiguravajuฤim kuฤama pomoฤi da se pojednostavi procedura procene ลกtete i obraฤun za isplate.
Po njenim reฤima, biฤe podstaknuta i upotreba kvalitetnog sertifikovanog semena.
Kreiranje mera koje ฤe unaprediti otpornost agrara zavisiฤe, kako je dodala, od razmene znanja, iskustava i ekspertskih predloga.
Predsednik SANU Zoran Kneลพeviฤ je rekao da „iako su ljudi svesni posledica klimatskih promena, i dalje od poljoprivrede oฤekuju znaฤajan doprinos razvoju zemlje“.
„Odbor za selo SANU je ukazao na niz mera kako bi se ostvarila oฤekivanja od poljoprivrede u uslovima u kojima prirodne okolnosti ne idu na ruku. Mere su korigovanje plana rejonizacije, poveฤanje udela ozimih useva, poveฤanje povrลกina pod navodnjavanjem, stvaranje vodenih akumulacija na svim prostorima Srbije, ฤiลกฤenje kanala za navodnjavanje, poveฤanje solarnih panela za navodnjavanje ‘kap po kap’ i primena sorti tolerantnih na suลกu“, rekao je Kneลพeviฤ.
Istakao je da od primene tih mera zavisi i sigurnost prehrane stanovniลกtva.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com