WWF Adria: Ukinuti placanje podsticaja za male hidroelektrane

BEOGRAD – Srbija treba trajno da ukine plaฤ‡anje podsticaja za male hidroelektrane i tako spreฤi dalje uniลกtavanje reka i izbegne dodatne gubitke za graฤ‘ane, a sredstva od naknada za podsticaje usmeri prema druลกtveno korisnim projektima i zaลกtiti ลพivotne sredine, saopลกtila je organizacija WWF Adria, koja je deo Svetskog fonda za prirodu.

Kako je navedeno, graฤ‘ani Srbije ฤ‡e od avgusta plaฤ‡ati skoro dvostruko veฤ‡u naknadu za podsticaj povlaลกฤ‡enih proizvoฤ‘aฤa elektriฤne energije, pa umesto 0,437 dinara po kilovat ฤasu (kWh), naknada od 1. avgusta iznosi 0,801 dinara po kilovat ฤasu (kWh).

„Iako je poฤetkom godine Vlada Srbije donela odluku da ฤ‡e naknada koju plaฤ‡a krajnji potroลกaฤ za podsticaj povlaลกฤ‡enih proizvoฤ‘aฤa elektriฤne energije ostati ista kao i prethodne godine, krajem jula je, ipak, usvojila Uredbu o izmeni uredbe o visini posebne naknade za podsticaj povlaลกฤ‡enih proizvoฤ‘aฤa elektriฤne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u 2022. godini“, navode iz WWF Adria.

U saopลกtenju se navodi da je mesec dana ranije objavljen i izveลกtaj Agencije za energetiku, u kome se navodi da su na kraju 2021. godine na distributivnoj mreลพi bile prikljuฤene 353 male hidroelektrane (MHE), ukupne instalirane snage 247 MW, sa 2,9 odsto uฤeลกฤ‡a u ukupnoj proizvodnji elektriฤne energije za proลกlu godinu.

„Samim tim, moลพe se zakljuฤiti da je do 2021. godine u Srbiji nepovratno uniลกteno viลกe od 300 kilometara reka“, navodi WWF Adria.

U Izveลกtaju se, takoฤ‘e, navodi da Agencija priznaje da jedan od najveฤ‡ih troลกkova predstavljaju gubici u distributivnoj mreลพi koji su u 2021. godini iznosili 11,73 odsto, gotovo identiฤno kao 2019. godine (11,75 odsto).

„To dokazuje da niลกta nije uฤinjeno da bi se smanjile ove veoma visoke vrednosti u odnosu na tehniฤki opravdane. Iz Svetske organizacije za zaลกtitu prirode WWF ukazuju da bi se smanjenjem distributivnih gubitaka od svega dva odsto uลกtedelo viลกe elektriฤne energije nego ลกto je godiลกnja proizvodnja svih MHE iz sistema podsticaja za obnovljive izvore energije“, kaลพu u WWF Adria.

Dodaju da je jedina dobra vest ovih dana stigla iz Svetske investicione banke – EIB, koja je objavila dokument u kome se nalazi lista iskljuฤenih sektora i aktivnosti u kojima se izmeฤ‘u ostalih nalaze rudarstvo, hidroenergija i spaljivanje otpada.

Na tome su WWF, CEE Bankwatc h Network i Ekoloลกko udruลพenje Rzav radili godinama, a rezultat je da komercijalne banke viลกe ne mogu da finasiraju hidroenergetske projekte, bez da EIB prethodno ne izvrลกi detaljne provere projekata, ลกto znaฤi da ฤ‡e se preusmeriti na projekte niลพeg rizika, rekla je saradnica WWF Adria na Programu oฤuvanja slatkovodnih ekosistema Nataลกa Milivojeviฤ‡.

Kako tvrdi WWD Adria, jasno je da, osim direktne ลกtete po prirodu, pogotovo u kontekstu klimatskih promena i nepovoljnih situacija u pogledu hidroloลกkih prilika, male hidroelektrane proizvode i znaฤajne finansijske gubitke za celu drลพavu.

Korist imaju samo povlaลกฤ‡eni proizvoฤ‘aฤi elektriฤne energije iz malih hidroelektrana, a ovo uveฤ‡anje naknada za zelenu energiju dodatno ฤ‡e uticati na raฤune graฤ‘ana, navodi se u saopลกtenju.

Ove cene dovode do preusmeravanja sredstava iz ruku potroลกaฤa u ruke vlasnika kapitala MHE, koje u 2021. godini iznose 31.571.350 evra, naveo je WWF Adria.

Podseฤ‡a da je pre nepunih mesec dana u Federaciji BiH donet Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se zabranjuje izgradnja novih malih hidroelektrana.

„Postojeฤ‡i projekti ฤ‡e biti nastavljeni, ali izdavanja dozvola za nove viลกe neฤ‡e biti. Isto bi trebalo da uradi i Republika Srbija“, navedeno je u saopลกtenju.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com