BEOGRAD – Srbija treba trajno da ukine plaฤanje podsticaja za male hidroelektrane i tako spreฤi dalje uniลกtavanje reka i izbegne dodatne gubitke za graฤane, a sredstva od naknada za podsticaje usmeri prema druลกtveno korisnim projektima i zaลกtiti ลพivotne sredine, saopลกtila je organizacija WWF Adria, koja je deo Svetskog fonda za prirodu.
Kako je navedeno, graฤani Srbije ฤe od avgusta plaฤati skoro dvostruko veฤu naknadu za podsticaj povlaลกฤenih proizvoฤaฤa elektriฤne energije, pa umesto 0,437 dinara po kilovat ฤasu (kWh), naknada od 1. avgusta iznosi 0,801 dinara po kilovat ฤasu (kWh).
„Iako je poฤetkom godine Vlada Srbije donela odluku da ฤe naknada koju plaฤa krajnji potroลกaฤ za podsticaj povlaลกฤenih proizvoฤaฤa elektriฤne energije ostati ista kao i prethodne godine, krajem jula je, ipak, usvojila Uredbu o izmeni uredbe o visini posebne naknade za podsticaj povlaลกฤenih proizvoฤaฤa elektriฤne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u 2022. godini“, navode iz WWF Adria.
U saopลกtenju se navodi da je mesec dana ranije objavljen i izveลกtaj Agencije za energetiku, u kome se navodi da su na kraju 2021. godine na distributivnoj mreลพi bile prikljuฤene 353 male hidroelektrane (MHE), ukupne instalirane snage 247 MW, sa 2,9 odsto uฤeลกฤa u ukupnoj proizvodnji elektriฤne energije za proลกlu godinu.
„Samim tim, moลพe se zakljuฤiti da je do 2021. godine u Srbiji nepovratno uniลกteno viลกe od 300 kilometara reka“, navodi WWF Adria.
U Izveลกtaju se, takoฤe, navodi da Agencija priznaje da jedan od najveฤih troลกkova predstavljaju gubici u distributivnoj mreลพi koji su u 2021. godini iznosili 11,73 odsto, gotovo identiฤno kao 2019. godine (11,75 odsto).
„To dokazuje da niลกta nije uฤinjeno da bi se smanjile ove veoma visoke vrednosti u odnosu na tehniฤki opravdane. Iz Svetske organizacije za zaลกtitu prirode WWF ukazuju da bi se smanjenjem distributivnih gubitaka od svega dva odsto uลกtedelo viลกe elektriฤne energije nego ลกto je godiลกnja proizvodnja svih MHE iz sistema podsticaja za obnovljive izvore energije“, kaลพu u WWF Adria.
Dodaju da je jedina dobra vest ovih dana stigla iz Svetske investicione banke – EIB, koja je objavila dokument u kome se nalazi lista iskljuฤenih sektora i aktivnosti u kojima se izmeฤu ostalih nalaze rudarstvo, hidroenergija i spaljivanje otpada.
Na tome su WWF, CEE Bankwatc h Network i Ekoloลกko udruลพenje Rzav radili godinama, a rezultat je da komercijalne banke viลกe ne mogu da finasiraju hidroenergetske projekte, bez da EIB prethodno ne izvrลกi detaljne provere projekata, ลกto znaฤi da ฤe se preusmeriti na projekte niลพeg rizika, rekla je saradnica WWF Adria na Programu oฤuvanja slatkovodnih ekosistema Nataลกa Milivojeviฤ.
Kako tvrdi WWD Adria, jasno je da, osim direktne ลกtete po prirodu, pogotovo u kontekstu klimatskih promena i nepovoljnih situacija u pogledu hidroloลกkih prilika, male hidroelektrane proizvode i znaฤajne finansijske gubitke za celu drลพavu.
Korist imaju samo povlaลกฤeni proizvoฤaฤi elektriฤne energije iz malih hidroelektrana, a ovo uveฤanje naknada za zelenu energiju dodatno ฤe uticati na raฤune graฤana, navodi se u saopลกtenju.
Ove cene dovode do preusmeravanja sredstava iz ruku potroลกaฤa u ruke vlasnika kapitala MHE, koje u 2021. godini iznose 31.571.350 evra, naveo je WWF Adria.
Podseฤa da je pre nepunih mesec dana u Federaciji BiH donet Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se zabranjuje izgradnja novih malih hidroelektrana.
„Postojeฤi projekti ฤe biti nastavljeni, ali izdavanja dozvola za nove viลกe neฤe biti. Isto bi trebalo da uradi i Republika Srbija“, navedeno je u saopลกtenju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com