Viลกe od dve decenije nakon zloฤina u Dvoru na Uni, kada je u zgradi osnovne ลกkole, na oฤigled danskih pripadnika Unprofora, ubijeno devetoro hendikepiranih osoba, do danas niko nije odgovarao, a u Hrvatskoj se praลกina podigla nakon ลกto je snimljen film „15 minuta – masakr u Dvoru“ u produkciji Danske.
Film je ovih dana trebalo da bude emitovan na Javnom servisu RTS, ali do toga nije doลกlo jer su se, kako je saopลกteno iz te medijske kuฤe, danski producenti uplaลกili za bezbednost svojih hrvatskih kolega, koje su uฤestvovale u snimanju dokumentarca.
Predsednik Veritasa Savo ล trbac kaลพe da tema masakra u Dvoru na Uni ne silazi sa naslovnica hrvatskih medija, te da nema televizije koja nije posvetila ฤitave celoveฤernje programe ovoj temi, na ฤelu sa HRT-om.
On kaลพe i da danski producenti opravdano strahuju za bezbednost svojih kolega.
„Najugroลพeniji od svih je Saลกa Kosanoviฤ, novinar HRT-a. A njega je upravo HRT ovlastio da se naฤe danskoj ekipi pri ruci tokom snimanja filma, da im ustupi potrebne kontakte i sliฤno“, kaลพe ล trbac, koji smatra da je Kosanoviฤu ลพivot ugroลพen.
Zloฤin u Dvoru na Uni dogodio se 8. avgusta 1995. kada je u zgradi lokalne ลกkole, naoฤigled 200 naoruลพanih vojnika danskog bataljona Unprofora, brutalno ubijeno devetoro hendikepiranih civila, nemoฤnih lica i psihijatrijskih bolesnika, dok je troje odvedeno u nepoznatom pravcu. Od devet ลพrtava, osam je bilo srpske, a jedna ลพrtva hrvatske nacionalnosti.
Hrvati film „15 minuta – masakr u Dvoru“ nazivaju neistinitim i antihrvatskim. Smeta im ลกto se u filmu implicira da je za masakr odgovorna hrvatska vojska i ลกto se kao narator pojavljuje pokojni general Mile Novakoviฤ. Posebno ih je iziritiralo saznanje da je u finansiranju filma malim delom uฤestvovao i Hrvatski audiovizuelni centar (HAVC).
Savo ล trbac kaลพe da su taj zloฤin „poฤinili pripadnici diverzantsko-izviฤaฤke ฤete 145. brigade hrvatske vojske, kojom je komandovao roฤeni Dvoranin Matija Cipriฤ, iz sela Zamlaฤa“.
Zagrebaฤki Jutarnji list piลกe danas da ovaj zloฤin „postaje poligon za politiฤka prepucavanja“, a uz njega se vezuje sve viลกe kontroverzi.
List podseฤa da se zgrada u kojoj se zloฤin dogodio nalazila neposredno uz kamp u kojem su bili smeลกteni pripadnici danskoga bataljuna Unprofora, no uprkos tome ลกto su bili svedoci ubistava, ne mogu sa sigurnoลกฤu da identifikuju vojsku kojoj su poฤinioci pripadali.
Kako navodi Jutarnji, umesto da danski dokumentarac rasvetli zloฤin, na kraju je, po svemu sudeฤi, doneo samo joลก upitnika, s obzirom na to da su zakljuฤci filma u velikoj koliziji sa zakljuฤcima zvaniฤne istrage, koju godinama o tom zloฤinu vode nadleลพne hrvatske institucije, a koji dosad nisu bili poznati.
Naime, kako se navodi, na rasvetljavanju ovog zloฤina godinama u Hrvatskoj radi specijalna radna grupa Direktorata policije u kojoj se nalaze i kriminalisti Vojne policije i Drลพavng tuลพilaลกtva.
Takoฤe, ta istraga sprovodi se, ili se barem povremeno provodila, i u saradnji sa Specijalnim tuลพilaลกtvom za ratne zloฤine Srbije, a srpski i hrvatski tuลพioci su joลก ย 2012. zajedno ispitivali u Kopenhagenu pripadnike danskoga bataljona, osobe koje su najbliลพe neฤemu ลกto bi se moglo nazvati oฤevicima zloฤina.
Premda sadrลพaj iskaza Danaca do danas nije poznat, prema nesluลพbenim informacijama, koje je Jutarnjem listu potvrdilo nekoliko meฤusobno nezavisnih izvora, njihovi iskazi nisu u bitnom delu pomogli rasvetljavanju zloฤina.
Prema tvrdnjama danskih vojnika, koje su izneli i hrvatskim i srpskim istraลพiteljima, naoruลพane osobe od kojih su neke bile u zelenim, a neke u maskirnim uniformama, uลกle su u ลกkolu i poubijale hendikepirane civile.
Ali, kada je trebalo sa sigurnoลกฤu identifikovati oznake koje su vojnici imali, nastali su problemi.
Maskirne uniforme su u tom trenutku imale gotovo sve zaraฤene strane i sve vojske, a tih dana u Dvoru na Uni, u razmaku od samo nekoliko kilometara, delovale su njih najmanje tri ili ฤetiri: i Hrvatska vojska, i pripadnici Armije BiH, i pripadnici vojske tzv. SAO Krajine te pripadnici vojske bosanskih Srba.
Danci su, navodi Jutarnji, navodno hrvatskim i srpskim tuลพiocima pokuลกali da opiลกu oznake na uniformama vojnika koji su uลกli u ลกkolu i najverovatnije poฤinili zloฤin.
Pozivajuฤi se na nezvaniฤne informacije, list piลกe da su Danci te oznake opisali kao neลกto nalik na slovo „V“, tamno-crvene boje, koje su vojnici imali zaลกivene na rukavima maskirnih uniformi.
Istraลพitelji su ฤak, radi provere ovih tvrdnji, pokuลกali da organizuju prepoznavanje amblema svih jedinica vojski koje su se naลกle na tom podruฤju u vreme sukoba, meฤutim to je nije dalo rezultat.
Nijedan, kako se navodi, od viลกe desetina proveravanih amblema nije odgovarao onome ลกto su Danci prepoznali.
Prema podacima radne grupe hrvatske policije, najverovatnije se radi o pripadnicima jedne kombinovane srpske jedinice, koja se sastojala i od pripadnika delova vojske pobunjenih Srba u Hrvatskoj, odnosno pripadnika vojske tzv. SAO Krajine, zatim pripadnika vojske, odnosno policije Republike Srpske, a u kojoj su se, prema izjavama viลกe svedoka, nalazili i pripadnici Legijinih Crvenih beretki.
Taฤnu pripadnost jedinica, a ฤak i moguฤu uลพu zapovednu odgovornost, meฤutim, gotovo je nemoguฤe utvrditi, jer se radilo o jednoj vrlo heterogenoj formaciji, navodi Jutarnji.
Prema podacima koje su dali pripadnici danskoga bataljona, zloฤin se u prostorijama ลกkole dogodio 8. avgusta, izmeฤu 14.30 i 15 sati. Ko je u to vreme vladao Dvorom na Uni, odnosno delom u kojem je poฤinjen zloฤin – glavno je pitanje.
Inaฤe, film „15 minuta – masakr u Dvoru“ prvenstveno se bavi odgovornoลกฤu tamoลกnjega danskog bataljona zaลกtitnih snaga UN-a, koji je mogao spreฤiti zloฤin u kojem je nastradalo osmoro Srba i jedna Hrvatica.
Ali, Danci nisu reagovali, uz opravdanje da za to nisu imali mandat, isto kao ลกto su tvrdili Holanฤani nakon ลกto nisu pokuลกali da spreฤe zloฤin u Srebrenici.
U filmu se pominje i da je tog 8. avgusta u Dvoru na Uni, osim srpske, bila joลก jedna vojska, ali ne i ko je ubio civile.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com