Izmenama i dopunama Zakona o ambalaลพi i ambalaลพnom otpadu predviฤeno je uspostavljanje depozitnog sistema za jednokratnu ambalaลพu. To u praksi znaฤi da ฤe potroลกaฤi plaฤati kauciju na posebno oznaฤene proizvode, a da ฤe prilikom vraฤanja ambalaลพe u prodavnicu dobiti iznos kaucije nazad. Javna rasprava traje do 12. marta.
Izmenama i dopunama zakona o ambalaลพi i ambalaลพnom otpadu predviฤeno je da jednokratna ambalaลพa za vraฤanje bude obeleลพena nacionalnim bar kodom, kaลพe pomoฤnik ministra zaลกtite ลพivotne sredine, Filip Abramoviฤ i dodaje da ฤe graฤani novac od depozita moฤi da podignu na bilo kom prodajnom mestu.
„Glavna odredba je uvoฤenje depozitnog sistema u delu prikupljanja ambalaลพnog otpada ลกto znaฤi uvoฤenje moguฤnosti graฤanima da na prodajnim mestima gde su kupili proizvod koji je plastika, metal ili staklo, mogu isti da vrate i dobiju iznos depozita nazad“, kaลพe Abramoviฤ.
Izvtลกni direktor Udruลพenja za ambalaลพu i zaลกtitu ลพivotne sredine Miloลก Katiฤ upozorava, meฤutim, da je predlog zakona nejasan, nedefinisan i preuranjen.
„Mi smo insistirali kao industrija da se prethodno uradi studija izvodljivosti ili analiza efekata i da se na osnovu nje definiลกu rokovi, vrste materijala koje bi iลกle u depozitni sistem i objekti koji bi bili obveznici tog sistema, ali i naฤin uspostavljanja depozitnog tela koje bi upravljalo sistemom“, rekao je Katiฤ.
On precizira ลกta bi trebalo da se uradi pre nego ลกto se zakon usvoji: „Nabavka opreme, izrada softvera, priprema graฤana, priprema objekata. Mi niลกta od toga ne znamo. U predlogu zakona stoji aluminijum. Ne znamo da li se odnosi na aluminijumske konzerve za piฤe ili se odnosi na konzerve od ribe, paลกteta. Isto tako ne znamo koja plastika ฤe biti obuhvaฤena ovim izmenama, da li je to PET ambalaลพa ili tvrda plastika.“
Katiฤ dodaje da je depozitni sistem uglavnom uspeลกan u zemljama gde se 70 odsto trgovine odvija preko velikih marketa. To, kako primeฤuje, u Srbiji nije sluฤaj. Dobit za graฤane, dobit za ลพivotnu sredinu bi mogla da bude viลกestruka, ali samo pod uslovom da se sistem postavi kako treba, kaลพe Katiฤ.
Pomoฤnik ministra Filip Abramoviฤ tvrdi, meฤutim, da ฤe koristi od zakona imati i privreda.
„Mi ovu meru vidimo kao veliku privrednu ลกansu i uvoฤenje cirkularne ekonomije u veฤem procentu u Srbiju. Poveฤanjem koliฤine ovog otpada, biฤe poveฤana i potreba za otvaranjem preduzeฤa koja se bave njegovim sakupljanjem, kao i za poveฤanje kapaciteta u postojeฤim firmama“, kaลพe Abramoviฤ.
U predlogu Zakona o izmenama i dopunama zakona o ambalaลพi i ambalaลพnom otpadu navodi se da sredstva za finansiranje tog sistema neฤe biti obezbeฤena iz drลพavnog budลพeta , veฤ od kaucije koju graฤani nisu ลพeleli da preuzmu.
(RTS)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com