TIRANA – Albanija i Srbija žele dobre odnose i saradnju, za šta postoji veliki potencijal, pre svega u oblasti privrede, kao i svim drugim koja se ne tiču politike, ali resenje kosovskog problema i dalje ostaje glavni generator odnosa između dve države i dva najbrojnija naroda na Balkanu.
Ovo su glavne poruke učesnika današnje konferencije „Srbi i Albanci-kuda dalje?“ koju je u Tirani organizovala novinska agencija Tanjug u saradnji sa albanskom agencijom ATA.
Postoje pozitivne tendencije i volja da se prevaziđu negativni stereotipi u odnosima između Srba i Albanaca, porucio je ministar spoljnih poslova Albanije Ditmir Bušati, na početku konferenciju, uz ocenu da će normalizacija odnosa Beogradai Prištine otvoriti put za stabilnost regiona.
„Odnosi Srba i Albanaca mogu biti normalni, oni se progresivno razvijaju, sa usponima i padovima, i incidentima…i imaju veliki neistraženi potencijal“, kazao je Bušati.
On je primetio da postoje signali i volja da se prevaziđu stvari iz prošlosti.
„Ali tesko je ignorisati slona u prostoriji, a taj slon je Kosovo. Mišljenje Albanije je da je proces normalizacija težak, ali da se uz posredovanje EU razvija. Verujemo u dijalog i kompromis jer jedino će to dovesti do vise stabilnosti u regionu ali i vise investicija“, rekao je on.
Hanes Svoboda,član Upravnog odbora Centra za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi (CDRSEE) smatra da je za buduće odnose bitno da obe zemlje preuzmu odgovornost ne, samo za sebe već ceo region.
Prema njegovim recima, proces pomirenja je bolan i širi, te ne sme biti ostavljen po strani i prepušten zaboravu.
Svoboda smatra da to pitanje ne bi smelo da bude rešeno otvaranjem drugog, odnosno da to ima posledice po, na primer, Bosnu i Hercegovinu.
Bivši predstavnik EU za Kosovo i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Volfgang Petrič upozorio je da bi propuštanje aktuelne prilike za rešavanje kosovskog pitanja moglo voditi ka stvaranju zamrznutog konflikta u Evropi i poručio da iskustva iz regiona pokazuju da nametnuta rešenja nisu dobra.
Petrič je istakao da je veoma važno da se, pod pokroviteljstvom EU, nastavi dijalog Beograda i Prištine i nađe rešenje, jer će se okolnosti u EU još više menjati s obzirom na predstojeće izbore za Evropski parlament iduće godine koji će u poslaničke klupe, kako tvrdi, uvesti još više ekstremista iz zapadne i centralne Evrope.
„Ako Federika Mogerniji ne uspe onda ne verujem da će njen naslednik pokretati to pitanje i postoji opasnost da taj problem ostane zamrznuti konflikt usred Evrope“, rekao je austrijski diplomata.
Direktorka Tanjuga Branka Đukić poručila je na ovom skupu da je neophodno da, Srbi i Albanci koji žive blizu jedni drugih, kojima su istorije i sudbine isprepletane, zajedno sagledaju na čemu u budućnosti mogu da grade kvalitetnije veze.
„Za ono što je prošlo mi nismo odgovorni I ne treba da upiremo prst jedni u druge. Za vreme koje dolazi jesmo. Onoliko koliko nam pripada. Zato treba da iskoristimo i ovu priliku. Da razgovaramo. U interesu naše dece“, rekla je Đukić.
I po mišljenju direktorke albanske novinske agencije ATA Armele Krasnići važno je sto je nastavljena debata o budućnosti dve nacije, jer je to pitanje ključno za ceo Balkan.
„Složili smo se svi da ta budućnost ne bude budućnost konflikata. Vidimo budućnost kao deo evropske porodice. Izazova ima jos, a mediji takođe treba da daju svoj doprinos“, kazala je Krasnići.
Panelisti na ovom skupu bili su Majlinda Bregu iz Regionalnog saveta za saradnju, Đerđi Mura, izvrsni direktor Fonda za Zapadni Balkan, Aleksandra Joksimović, predsednica Centra za spoljnu politiku i predsednik Centra za globalizaciju studija Dejan Miletić istoričar i bivši ministar spoljnih poslova Paskal Milo, Nikolom Jaka, predsednik Privredne komore u Tirani, koordinator Nacionalnog konventa za EU Nataša Dragojlović i Nenad Đurđević, savetnik predsednika PKS.
Oni su saglasni da će Srbi i Albanci, kada dostignu evropske standarde i vrednosti, normalizovati i međusobne odnose.
Tako Bregu poručuje da zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebalo da rizikuju istorijsku priliku da postanu deo EU, te da nijedna zemlja ne bi trebalo da ima mogućnost da blokira drugu na putu ka EU, a Aleksandra Joksimović da na putu ka tom cilju i albanska i srpska strana treba da pomognu jedna drugoj“.
Šefica albanske Unije komora za trgovinu i industriju Ines Mučostepa podsetila je da je robna razmena između dve zemlje dostigla 220 miliona evra, što je po njenoj oceni samo pocetak, ali da nedostaju zajednički projekti i nastupi na tržištu.
Dragojlović, po čijem mišljenju, inače glavni uzrok loših odnosa Srbije i Albanije nije Kosovo, već ideološke razlike koje vuku korene još od sukoba Envera Hodže i Tita, je istakla da EU nije cilj, već sredstvo da društva postanu demokratska, modernizovana, pravno uređena i sigurna za svakog ko u njih dolazi.
Dejan Miletić je naveo da je Srbija jasno proklamovala put ka EU i da na njemu čvrsto stoji, ali da Srbija ima svoje nacionalne interese, kao i svaka država, te da je važno razumeti da i ti interesi imaju mesto u regionu i svetskoj politici, dobro ih saslušati i pokušati razumevanjem odgovoriti na njih.
To je, primetio je, težak zadatak, jer je Srbija gotovo četvrt veka bila kriva za sve nedaće u regionu, ali istakao i da danas Srbija nije ona ista od pre pet godina, već je na putu mira, tolerancije, razvoja, Srbija koja traži rešenja i nudi ruku pomirenja, ali ne po svaku cenu.
Ambasador Srbije u Albaniji Miroljub Zarić, koji se uključio u razgovor u završnom delu konferencije skrenuo je pažnju da ne treba sumnjati u iskrenost Srbije da razvija odnose sa Albanijom i ocenio da je u poslednje četiri godine postignuto mnogo.
On je istovremeno reagovao na reči albanskog ministra spoljnih poslova Ditmira Bušatija koji je govorio o kosovskog problema u kontekstu odnosa dve zemlje i rekao da ministar Ivica Dačić na ovu temu govori jezikom 19. veka, te da politiku Srbije po pitanju KiM diktiraju nacionalističke strukture.
„Izjave šefa srpske diplomatije Ivice Dačića ne mogu se kvalifikovati kao retorika 19. veka, rekao je Zarić i ukazao da u Vladi Srbije, koju su vodili i Vučic i Dačić i sada Ana Brnabić nikada nije bila nijedna esktremna nacionalistička partija u koaliciji.
Zarić je podsetio da je poruka predsednika Vučića bila jasna, da Srbija želi najbolje moguće odnose sa Albanijom i Albancima.
„Srbija je to pokazala konkretnim aktivnostima, a ne samo rečima“, kazao je srpski diplomata.
I direktorka Tanjuga Branka Đukić, odgovorila je danas na kritike vršioca dužnosti ambasadora tzv. Kosova u Tirani Sila Ukšinija, da mediji ne izveštavaju istinito, a da je predsednik Vučić u Kosovskoj Mitrovici, kako on tvrdi, podržao politiku Slobodana Miloševća.
Ona je pozvala Uškinija i, kako je rekla, sve ostale učesnike u javnom dijalogu da se drze istine.
„Predsednik Vučić je kazao da je Milošević bio veliki ldier u svoje doba, ali da je imao pogresnu i losu politiku i rezultate. Dakle, ako pledirate za istinu, morate se i sami drzati cinjenica i cele istine, da bi svima poruka bila jasna“, rekla je Đukić na konferenciji „Srbi i Albanci-kuda dalje“ u Tirani.
Današnja konferencija u Tirani je bila druga u okviru šireg projekta „Srbi i Albanci, kojim putem dalje?“, a prva je održana ranije u Beogradu.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com