Da li su se uzburkale vode Baltika i Crnog mora? Dva ameriฤka ratna broda u Baltiฤkom moru, po jedan ameriฤki razaraฤ u Crnom moru, kako jedan izaฤe, drugi odmah uplovljava. Ameriฤki izviฤaฤki avioni svakodnevno patroliraju na Baltiku i u Crnom moru. Broj takvih akcija je pet puta veฤi nego u najvrelijim trenucima โhladnog rataโ izmeฤu SAD i SSSR-a. Amerika svojim vojnim prisustvom u tim podruฤjima testira brzinu reakcije oruลพanih snaga Rusije: radarske sluลพbe, satelita iz svemira, borbene avijacije, raketnih snaga PVO i raketnih snaga obalske odbrane i ratne mornarice. Snima se i sluลกa sve, od frekvencija radara, brzine podizanja ratnih aviona, stepena pripravnosti sistema PVO, kriptozaลกtite jedinica, do karakteristiฤnog rada brodskih i podmorniฤkih pogonskih sistema i propelera, jer svaki brod i podmornica imaju svoj tonski zapis.
Dok za ameriฤke ratne brodove i ratne brodove drugih drลพava koje ne izlaze na Crno more vredi konvencija iz Montrea iz 1936. godine, koja odreฤuje najviลกe 21 dan neprekidnog boravka jednog ratnog broda u Crnom moru, na Baltiku tog ograniฤenja nema.
Dakle, svedoci smo nove, ubrzane faze vojnog prilaลพenja snaga NATO-a ruskim kopnenim i morskim granicama. Istovremeno, Donald Tramp najavljuje radikalnu modernizaciju ameriฤkih strateลกkih nuklearnih snaga, izlazak iz ugovora o eliminisanju projektila kratkog i srednjeg dometa i stvaranje ameriฤkih kosmiฤkih snaga, te postavljanje novih raketa presretaฤa u bazi Adak na Aleutima.
Moskva preduzima kontramere i budno prati sve pokrete snaga NATO-a na Baltiku i na Crnom moru. Ruski vojni efektivi na ulazu u Baltik, podruฤje Kalinjingrada, neprekidno jaฤaju, kao i snage na Krimu. Sa Krima Rusija kontroliลกe celo Crno more, a iz Kalinjingrada ulaz u Baltik. Kada sam 2004. godine bio gost komande Baltiฤke flote u gradiฤu Baltijsk, prilikom obilaska podmornice klase โKiloโ upitao sam kontraadmirala Aleksandra Dmitreviฤa Kleckova zaลกto je posada podmornice i posle ruฤka u podmornici koja je privezana uz obalu. Admiral Kleckov je bio kratak: โMi smo prva linija odbrane Rusije na Baltiku, naลกe pomorske snage su od momenta uzbune za 60 minuta na otvorenom moru. A ruskih ratnih brodova nema ni u vodama Kalifornije ni Floride…โ
Vojno zaoลกtravanje Rusije i SAD sve je jaฤe. Da li se duลกa Rusije oprostila od Zapada jer tamo nema ลกta da traลพi? Pre dosta godina Pasternak je u jednom svom stihu rekao da jeste. Da li je novi ameriฤki antiraketni ลกtit ta prepreka, ta โgvozdena zavesaโ koja moลพe da dovede do goreg razdvajanja nego ลกto je to nekada bio Berlinski zid? Dolazi li nam to novi โhladni ratโ, ili je to samo nova faza starog โhladnog rataโ?
Moลพda smo zaboravili da i pored nestanka SSSR-a i kraja onog โhladnog rataโ, postoje i opstali su planovi kako pobediti u nuklearnom sukobu, kako da politiฤko-vojne elite preลพive taj rat i kako da posle tog rata vode novi rat. I sve to bez obzira na globalizaciju, povezanost kapitala, ulaganja Amerikanaca u rusku privredu, opลกtu demokratizaciju i propast komunizma. Priฤe o treฤem svetskom ratu stoga su veฤ prevaziฤene, stratezi velikih sila pripremaju se za ฤetvrti svetski rat.
Naime, joลก je Fred Ajkl, zamenik sekretara za odbranu SAD, govoreฤi u Kongresu 1987. rekao kako โmoramo da osiguramo da nam i posle atomskog rata preostanu ofanzivni kapaciteti, rezerve strateลกkih snaga koje ฤe moฤi da preลพive i budu upotrebljene u nekom novom ratuโ. Njegov nastup u Kongresu deo je referata Pentagona โSmernice za odbranu 1984โ88โ.
U redu, reฤi ฤe neki, ali od tada je proลกlo toliko vremena, svet se promenio, postoji velika uzajamna ekonomska zavisnost i nuklearni rat je stvar filmova i maลกte. Taฤno, ali za vojne stratege niลกta se nije promenilo, ลกtaviลกe planovi kako da elite preลพive atomsku apokalipsu stalno se aลพuriraju i zbog moguฤnosti tehniฤke greลกke i sluฤajnog poฤetka nuklearnog rata. Ko je putovao Amerikom moลพda je na nekim farmama, daleko od gradova, primetio veoma tanke radiofonske antene visoke i do stotinak metara. One emituju signale niske frekvencije izbegavajuฤi rizik od atmosferskih poremeฤaja izazvanih elektromagnetskim impulsima posle atmosferske nuklearne eksplozije. To je sistem GVN, zamiลกljen da funkcioniลกe i kada se izgubi jedan ili viลกe emisionih centara, jer svaka od tih antena ima moguฤnost traganja za alternativnom emisionom trajektorijom, odnosno sama pronalazi strukture koje joลก funkcioniลกu posle atomskog udara. Od prvobitno predviฤenih 500 takvih antena, Pentagon je instalirao 127.
โPosle atomskog rata, ลกirom SAD imaฤemo ostrva preลพivelih i moramo stvoriti uslove za komunikaciju sa svakim od tih izolovanih ostrvaโ, piลกe u dokumentu ameriฤke Nuklearne agencije za odbranu. Dakle, na vest o prvom atomskom napadu, predsednik SAD, potpredsednik, sekretar za odbranu i Zdruลพeni generalลกtab helikopterima se prebacuju u najbliลพu bazu, ukrcavaju se u specijalni avion i poleฤu. U poฤetnoj fazi atomskog rata veliku ulogu imaฤe komanda ADCOM u brdima Kolorado Springsa, 3.500 metara ispod granitnih stena. Smeลกtena je u 15 ฤeliฤnih kontejnera na velikim federima, koji bi ublaลพili potrese od nuklearnih eksplozija. ADCOM ima ulogu da obavesti predsednika SAD da je nuklearni rat poฤeo.
Predsednik, i pored snabdevanja gorivom tokom leta, ne moลพe da ostane u svom avionu duลพe od 72 sata โ moraฤe da sleti. Gde, ako su vojne baze i civilni aerodromi uniลกteni? Na neki zabaฤeni auto-put, planovi za to odavno postoje. Radioaktivna atmosfera koja moลพe da izazove hladnoฤu, nevreme, bioloลกke poremeฤaje, da oลกteti opremu, smanji efikasnost komande? Kompanije โFordโ i โMartin Marijetaโ veฤ su napravile specijalne kamione, pokretne komande, mreลพu malih Pentagona u kamionima sa svim komforom i zaลกtitom od radijacije. Ti kamioni bili bi stalno u pokretu. โNomadskiโ ลพivot za elitu politiฤara i neke generale kopnene vojske i avijacije, ali ipak ลพivot posle atomskog rata. Neki admirali mornarice biฤe joลก sigurniji u svojim atomskim podmornicama, 500 metara ispod povrลกine mora. U Pentagonu, zapravo, viลกe strahuju od prekida linija komande i komunikacije nego od radijacije. Jer, signali komande za sluฤaj atomskog rata idu od izviฤaฤkih satelita preko relejnih stanica u Australiji, na Havajima, sve do Kalifornije. Jedna od relejnih stanica u Kaliforniji smeลกtena je odmah pored petlje auto-puta Los Anฤeles โ San Dijego. Dovoljno je da kamion izleti sa te petlje, udari u stanicu, pa da oficiri u ADCOM-u pomisle da je Rusija zapoฤela nuklearni napad na SAD.
Atomski rat zbog greลกke? Bilo je viลกe takvih uzbudljivih sluฤajeva. Jednom je neko u ADCOM-u zaboravio da unese u kompjuter podatak da je reฤ o veลพbi, drugi put je pokvareni ฤip pokazao pogreลกnu brojku, a laลพna uzbuna trajala je nekoliko minuta.
U aprilu 1983. boravio sam u Ofutu u Nebraski, u tadaลกnjoj Vrhovnoj komandi ameriฤkih strateลกkih nuklearnih snaga SAC, najvaลพnijoj komandi za atomski rat. Tu stiลพe nareฤenje predsednika SAD za lansiranje raketa, SAC je komandovao atomskim podmornicama, raketama u kopnenim silosima i bombarderima koji nose atomsko oruลพje. Razgovarao sam sa komandantom SAC-a generalom Benijem Dejvisom. On je tada i bez dozvole predsednika SAD mogao da poลกalje bombardere s atomskim bombama do odreฤene udaljenosti od tadaลกnjeg SSSR-a. Demonstrirali su mi veze preko โgrin pajn UHF sistemaโ sa svojim bazama Adak na Aleutima, Tula na Grenlandu i Rokvajl na Islandu, kapetan Landsford je sa crvenog telefona pozvao i leteฤu SAC komandu u avionu EC-135, javio se general Harli Hjuz. โMoลพemo iz aviona da naredimo lansiranje raketa โminitmen-3โ i u sluฤaju da SAC u Ofutu bude razorenโ. Sve tehnoloลกki superiorno, a greลกke su se ipak dogaฤale.
Sa greลกkama, ili bez njih, svet oฤito ulazi u eru nove vojne konfrontacije. Da se ipak nadamo da stvari ne izmaknu kontroli. Da neki ratni brod ili avion ne preฤe granicu, da neki mikroฤip ne โpoludiโ, ili da neko ne podigne sluลกalicu telefona…
(Miroslav Lazanski, „Politika“)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com