Aufiderzen, Angela! Aufiderzen, Evropo!

Naslov nije originalan. Gotovo sve znaฤajnije evropske novine su istovetno ili sliฤno naslovile vest o penzionisanju Angele Merkel. Auf Wiedersehen, Frau Angela! Merkelova odlazi.

Za vreme njene ere Nemaฤka je postala neprikosnoveni lider EU. Zavisnost, pre svega ekonomska, ali uย velikoj meri iย politiฤka, niza manjih ฤlanica EU od Nemaฤke je ogromna. Nemaฤka ekonomija je ฤetvrta naย svetu, ona osigurava trecฬinu industrijske proizvodnje naย kontinentu, uย dobroj meri usmerava briselske institucije uย najvaลพnijim politiฤkim pitanjima.

Ovako viลกe neย moลพe

Otuda iย bojazan daย promene uย Nemaฤkoj mogu uzrokovati iย niz problema unutar EU. Otvara se pitanje: ลกta cฬe biti nova politika Nemaฤke?

Jer ovako viลกe neย moลพe. To pokazuju rezultati nekolikih uzastopnih regionalnih izbora (taฤnije izbora uย saveznim republikama). Optimisti su miลกljenja da je Nemaฤka pred krizom. Pesimisti da je kriza odavno poฤela.

Spolja posmatrano, neย bi se reklo daย Nemcima loลกe ide. Nezaposlenost je rekordno niska, kao iย inflacija, izvoz ponovo polako raste, kao iย bruto druลกtveni proizvod. Nemaฤka je poลพeljna destinacija zaย milione mladih Evropljana. I neย samo Evropljana. Meฤ‘utim, ova slika moลพe daย zavara.

U Nemaฤkoj sistem funkcioniลกe iย u krizi. Zvuฤi neverovatno: 23. aprila 1945. odigran je derbi bavarske grupe nemaฤke fudbalske lige, Bajernย โ€” Minhen 1860, 3:2. ล est dana kasnije savezniฤka peลกadija umarลกirala je uย grad. Minhen je bio razruลกen neprestanim bombardovanjima, uย gradu je od predratnih 889.000 ostalo oko 470.000 stanovnika, ali se fudbal iย dalje igrao. Isto kao ลกto su odrลพavane konjiฤke trke. Sve su to beleลพile novine koje su iย u takvim uslovima ลกtampane. Svako je radio svoj posao.

Istekao rok trajanja

Sistem funkcioniลกe iย danas, ali nezadovoljstvo unutar zemlje raste. Merkelova je ลพrtva tog nezadovoljstva. Vreme cฬe pokazati daย li je zakljuฤak taฤan: ona je iย uzrok tog nezadovoljstva. Pogreลกila je ลกto se prihvatila ฤetvrtog mandata. Promene su bile neophodne mnogo pre 2018. godine.

Transformacija svetskog politiฤkog sistema se odigrava, brojni politiฤki procesi su intenzivirani iย u takvim okolnostima se mora odluฤno reagovati.

Jakob Augลกtajn je joลก tada podvukao kako joj je vreme isteklo. Siniลกa Ljepojevicฬ zakljuฤuje daย nije niย mogla prepoznati โ€žistek roka trajanjaโ€œ poลกto je uporno od 2008. godine โ€žguลกila unutraลกnju politiฤku dinamikuโ€œ.

Stvaranjem takozvane โ€žvelike koalicijeโ€œ sa socijaldemokratama, eliminisani su โ€žpolitiฤki dijalog, diskusije, kao osnova dinamike politiฤkog ลพivota. Bez dijaloga iย rasprava nema niย politike. Dogovori iza zatvorenih vrata su nemaฤku politiฤku elitu svakoga dana sve viลกe udaljavali od realnosti, raspoloลพenja javnosti iย onoga ลกto stvarno muฤi obiฤnog graฤ‘anina.โ€œ

Otuda iย nekoliko krupnih pogreลกki uย meฤ‘unarodnim odnosima, koje su Nemaฤku skupo koลกtale. I tek cฬe je koลกtati.

Pokvareni odnosi sa Rusijom, Turskom, Kinomโ€ฆ

Merkelova je propustila priliku daย EU, naย inicijativu Nemaฤke, pozicionira kao zaseban pol uย svetskoj politici. Isuviลกe ฤesto Nemci su bespogovorno pratili SAD, ฤak iย kada je to bilo protivno nemaฤkim interesima. A onda im je ฤesto uspevalo daย iznerviraju SAD, aย da neย osiguraju zaleฤ‘inu naย nekoj drugoj strani. ฤŒak iย da ostanu bez jednoznaฤne podrลกke unutar EU.

Umesto daย Nemaฤka postepeno gradi svoju politiฤku poziciju uย meฤ‘unarodnoj areni, sa jasno prepoznatljivim stavovima iย konzistentnom spoljnom politikom, naย ove procese se gledalo iz โ€žลพablje perspektiveโ€œ, rukovodecฬi se ipak skromnim interesima.

Merkelova je potpisnica viลกe saopลกtenja protiv Asada, ali joj je stalo doย iranskog gasa, pa se zato protivi Trampovim inicijativama protiv Teherana. Teheran je previลกe investirao uย odrลพavanje Asada, zaย Irance je to pitanje nacionalne bezbednosti. Merkelova je realizovala ล rederovu inicijativu โ€žSeverni tokโ€œ, ali je odnose sa Rusijom nepovratno pokvarila postavljanjem tokom ukrajinske krize iย uvoฤ‘enjem sankcija Moskvi.

Nema niย promila ลกanse da cฬe Rusi โ€žvratiti Krimโ€œ, ฤak se neย moลพe oฤekivati niย da tako lako odustanu od nekih drugih ciljeva uย Ukrajini. Protiv Rusije je bio uperen iย pritisak naย balkanske drลพave daย se obustavi โ€žJuลพni tokโ€œ. Bez nekog โ€žstrateลกkog povodaโ€œ.

Merkelova je odnose sa Erdoganom dovela doย usijanja. Da bi posle eskalacije migrantske krize morala daย spusti loptu i joลก Turcima obecฬa subvencije zaย zadrลพavanje bliskoistoฤnih izbeglica na njihovoj teritoriji.

Odnosi sa Kinezima su naย blagoj nizbrdici, iako kineski investitori sve viลกe kupuju uย EU.

Ostaje upitno kako cฬe Berlin saraฤ‘ivati sa Iranom bezย sirijskog pitanja uย toj raฤunici, kako cฬe osiguravati energetsku bezbednost ako se otvori nova faza krize uย Ukrajini, kako cฬe se odnositi prema Turskoj koja sve ambicioznije nastupa iย sve viลกe traลพi, kako cฬe se suprotstavljati Kinezima koji sve viลกe postaju faktor โ€žunutraลกnje politikeโ€œ uย EU.

Povrh svega, tu je iย Vaลกington, koji jasno zna ลกta hocฬe iย sa Iranom, iย sa Rusijom, iย sa Erdoganom, iย sa Kinezima. Nemaฤka nedoreฤenost se neย sviฤ‘a Trampu. Zato je podrลพao Inicijativu tri mora, uฤvrลกcฬuje NATO uย Evropi, aย sada pred izbore zaย Evropski parlament ลกalje Stiva Benona daย pomogne svim anti-EU pokretima iย partijama. Ne treba uopลกte sumnjati da cฬe Benon logistiฤku pomocฬ dobiti od Britanaca. ล to vecฬi haos uย EU, to bezbolniji โ€žbregzitโ€œ.

ล ta cฬe sad EU

Merkelova je svoju spoljnu politiku temeljila viลกe naย neฤinjenju nego naย ฤinjenju. Nije prepoznala trenutak. Ono ลกto je procenila kao โ€žvelike dometeโ€œ, poput izgradnje โ€žSevernog tokaโ€œ iliย saopลกtenja protiv Vaลกingtona vezanih zaย Iran, zapravo su bili polukoraci, zbog kojih je gubila โ€žkrediteโ€œ uย SAD, aย usled kojih nije zadobila poverenje ostalih aktera.

Naลกla se izmeฤ‘u SAD, Rusije, Kine, Velike Britanije, pa ฤak iย Turske, aktera koji jasno znaju ลกta hocฬe, istiฤu gde sebe vide iย uopลกte neย kriju kako to misle daย ostvare.

Nesrecฬa zaย Evropu jeste ลกto su polukoraci Merkelove doveli uย nemogucฬu situaciju neย samo Nemaฤku, nego iย EU. Teลกko daย danas bilo ko moลพe objasniti ลกta su spoljnopolitiฤki iย bezbednosni prioriteti EU? Nemogucฬe je opisati kako doย toga sticฬi?

Posmatrano izย danaลกnjeg ugla, EU predvoฤ‘ena Nemaฤkom pre moลพe biti objekat, nego subjekat uย svetskoj politici. Drugi cฬe se baviti Evropskom unijom, aย ne Evropska unija drugima. Funkcionisanje sistema moลพe biti samo privid, kao ลกto je bio privid daย postoji normalan ลพivot uย Minhenu aprila 1945.

Aufiderzen zaย Merkelovu lako se moลพe pretvoriti uย aufiderzen zaย EU.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com