PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) Crne Gore podneo je Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti izmena Zakona o predsedniku Crne Gore koje se tiฤu promene ustavnih nadleลพnosti predsednika.
„Pozdravljamo izbor sudija Ustavnog suda, uz oฤekivanje da ฤe u najkraฤem roku biti izabran i ฤetvrti nedostajuฤi sudija i time ovaj sud biti kompletiran, kako bi svoj rad obavljao u punom kapacitetu“, saopลกteno je iz CDT.
Oni su pozvali Ustavni sud da u hitnom roku pokrene odgovarajuฤe procedure i da se ลกto pre izjasni o toj inicijativi.
„Imajuฤi u vidu da sporne zakonske odredbe veฤ proizvode pravno dejstvo i stvaraju politiฤku destabilizaciju, brzina delovanja Ustavnog suda u zaลกtiti pravnog poretka u ovom sluฤaju je od velike vaลพnosti. Izmene Zakona, usvojene u decembru 2022. godine, naruลกavaju ustavnu ravnoteลพu vlasti i menjaju smisao crnogorskog Ustava“, navodi se u saopลกtenju.
Usvajanje ovog zakona, kako se navodi, predstavlja jedan u nizu postupaka parlamenta koji su usmereni na podrivanje demokratije, nakon neustavnog odlaganja lokalnih izbora, prekrajanja izbornih jedinica u toku izbornog procesa, razreลกenja ministara u vladi koja je izgubila poverenje i sl.
„Spornim izmenama, umesto razrade ustavnih normi izvrลกeno je dopisivanje Ustava oduzimajuฤi ustavna ovlaลกฤenja predsedniku Crne Gore, da predlaลพe mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i ลกefove drugih diplomatskih predstavniลกtava Crne Gore u inostranstvu. Ustavna ovlaลกฤenja predsednika drลพave, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promene kroz akt niลพe pravne snage“, navode iz CDT.
Kao poseban problem vide to ลกto ove odluke predstavljaju rezultat politiฤkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsednika.
Dodatno, kako kaลพu, oduzimanje ovlaลกฤenja koja su predsedniku data Ustavom, kao izvrลกnom organu, svodi instituciju predsednika na protokolarni organ ลกto nije bila namera ustavopisca.
„Zato apelujemo na Ustavni sud da naลกu inicijativu ลกto pre stavi na dnevni red i da sprovede transparentan postupak izjaลกnjavanja o njoj“, zakljuฤuju u saopลกtenju.
Izmene Zakona o predsedniku odnose se na to da mandatar za sastav vlade moลพe biti verifikovan u parlamentu, a nakon ลกto je predsednik Milo ฤukanoviฤ odbio da lidera Demosa Miodraga Lekiฤa predloลพi za mandatara. Lekiฤa je za mandatara predloลพila parlamentarna veฤina formirana nakon izbora u avgustu 2020. godine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com