U trendu

Francuska bez daha pred izbore pod terorističkom pretnjom

Francuska danas bez daha očekuje sutrašnji prvi krug predsedničkih izbora s veoma neizvesnim ishodom, i uz povišene mere bezbednosti dva dana posle još jednog terorističkog napada u Parizu, komentariše agencija AFP.

Napad vatrenim oružjem u četvrtak uveče na grupu policajaca na Jelisejskim poljima, u centru Pariza, uzdrmao je završetak predizborne kampanje i pobudio strahoanje od terorizma u zemlji već traumatizovanoj talasom napada – sa 239 mrtvih od početka 2015. godine.

Napadač Karim Šeurfi, 39-godišnji državljanin Francuske, s debelim pravosudnim dosijeom, hladnokrvno je likvidirao jednog policajca i ranio još dva, kao i jednog turistu, pre no što je ubijen.

Ekstremistička organizacija Islamska država je brzo saopštila da je to bio njen napad, što, posle nekoliko drugih, smrtonosnih u Evropi i jednog nedavno sprečenog u Francuskoj, može uticati na mobilizaciju i odluku francuskih glasača, već odavno polarizovanih oko dva velika pitanja – bezbednosti i nezaposlenosti.

Uz oko četvrtinu neodlučnih birača i najavljenu veliku apstinenciju mnogih drugih, izbori se očekuju kao tvrda „utakimica učetvoro“ – između centriste Emanuela Makrona, gospodarice ekstremne desnice Marin Le Pen, konzervatica Fransoa Fijona i šampiona radikalne levice Žan-Lika Melenšona.

Dva kandidata koji budu prvoplasirani u nedelju uveče, takmičiće se u drugom krugu 7. maja.

Zvanična kampanja završila u petak uveče u ponoć, od kada je medijima zabranjeno da objavljuju rezultate anketa javnog mnjenja i izjave kandidata, sve do kraja glasanja. Poslednjeg dana kampanje predstavnici desnce i ekstremne desnice su zaoštrili predizbornu retoriku, pozivajući na jačanje borbe protiv terorizma.

„Za deset godina, pod vladama i desnice i levice, urađeno je sve da izgubimo… rat koji se vodi protiv nas“, rekla je predsednica Nacionalnog fronta (FN), Marin Le Pen, koja se, koristeći strah od napada, nada izbornom profitu.

Fransoa Fijon, oslabljen slučajem fiktivnog zapošljavanja svoje porodice, rekao je da je odlučn da se „gvozdenom pesnicom“ bori protiv terorizma. „Neki izgleda nisu potpuno shvatili veličinu zla koja nas napada“ rekao je on, odapinjući strelu ka socijalističkoj vladi.

Bivši ministar ekonomije Emanuel Makron koji se nada da nada koristi od želje Francuza za obnovom političke scene, kritikovao je bivšeg desničarskog premijera Nikolu Sarkozija (2007-2012) zbog „slabljenja obaveštajne službe“ ukidanjem radnih mesta.

U tako napetoj atmosferi, predsednik Fransoa Oland uverava da će biti učinjeno sve da glasanje bude bezbedno: 50.000 policajaca i žandarma i 7.000 vojnika će biti angažovano u nedelju. Pariska Gradska kuća je obećala pojačanje obezbedjenja na biračkim mestima koja to zatraže.

„Ništa ne sme ugroziti sastanak s demokratijom“, rekao je premijer Bernar Kazenev.

Na veliko zanimanje u inostranstvu za izbore u Francuskoj, ukazuje to što se predsednik SAD Donald Tramp o njima izjasnio rekavši da je uveren da će napad u Parizu znatno uticati na ishod, i „verovatno pomoći“ kandidatkinju ekstremne desnice koja mu se divi.

Izgledi za pobedu Marin Le Pen i tribuna „neposlušne Francuske“ Žan-Lika Melenšona – oboje jakih kritičara Evropske unije koji predvidjaju da će ih Francuska napustiti ako se funkcionisanje EU ne promeni, zabrinjavaju mnoge političke šefove i u Evropi, i van nje.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.