U trendu

Holi će tražiti preispitivanje rezultata izbora u Kongresu

VAŠINGTON – Džoš Holi, republikanski senator iz američke države Mizuri, najavio je da će izneti primedbe tokom zasedanja američkog Kongresa 6. januara povodom glasanja o ishodu američkih predsedničkih izbora.

Elektorski koledž je 14. decembra potvrdio pobedu izabranog predsednika Džozefa Bajdena, koji je osvojio 306 glasova elektora naspram 232, koliko je pripalo odlazećem predsedniku i republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.

Ne prezentujući detalje ili dokaze Holi je najavio da će se se usprotiviti potvrdi mandata izabranog predsednika Bajdena jer, kako tvrdi, neke države, uključujući Pensilvaniju nisu poštovale sopstvene izborne zakone.

„Kongres bi u najmanju ruku trebalo da istraži navode o izbornim neregularnostima i usvoji mere kojima će obezbediti integritet glasanja“, saopštio je Holi, prenosi Glas Amerike.

On je kritikovao i način na koji su društvene mere Fejsbuk i Tviter postupale sa sadržajima u vezi sa izborima, tvrdeći da se radilo o pokušajima da se pomogne Bajdenu.

Agencija Asošijeted pres procenjuje da bi Holijeve primedbe mogle odložiti proglašavanje rezultata glasanja u Predstavničkom domu i Senatu američkog Kongresa, ali ni na koji način ne bi mogle da promene predviđene rezultate izbora, prema kojima je demokratski kandidat odneo pobedu.

Inače, republikanski članovi Predstavničkog doma, u kojem demokrate čine većinu, najavili su da će se u Trampovo ime protiviti prebrojavanju izbornih rezultata.

Nedostajao im je glas jednog senatora koji bi omogućio da se ista inicijativa sprovede u oba doma Kongresa.

Aktuelni predsednik Donald Tramp odbija da se saglasi sa ishodom izbora i dovodi u pitanje rezultate glasanja tvrdeći, bez prezentovanja validnih dokaza, da su izborni proces obeležile neregularnosti koje su doprinele Bajdenovoj pobedi.

Trampova kampanja i njegovi advokati podneli su brojne tužbe i prigovore u državama koje su bile ključne za ishod predsedničkih izbora, kao i dve tužbe pred Vrhovnim sudom, ali nijedan od tih poteza do sada nije urodio plodom.

U najvećem broju slučajeva tužbe i prigovori odbacivani su kao neosnovani.

Džen Psaki, portparolka Tranzicionog tima Džozefa Bajdena, označila je Holijevu kao, kako se izrazila, besmislenost koja neće uticati na ishod američkih predsedničkih izbora i Bajdenovo preuzimanje predsedničke dužnosti 20. januara.

„Američki građani su na izborima poslali jasnu poruku – njih 81 miliona glasalo je za Džoa Bajdena i Kamalu Haris. Kongres će potvrditi rezultate glasanja kao i svake izborne godine“, rekla je Psaki.

Svaki član Kongresa ima pravo da se po bilo kom osnovu usprotivi glasanju o potvrdi rezultata Elektorskog koledža.

Po prigovoru se, međutim, ne postupa ukoliko nije uložen u pisanoj formi i ako ga nisu potpisali po jedan član Predstavničkog doma i Senata.

U slučaju kada postoji takav zahtev, zajednička sednica dva doma Kongresa se prekida i njihovi članovi počinju odvojena zasedanja kako bi prigovori bili razmotreni.

Da bi postao održiv potrebno je da se oba doma saglase o prigovoru dvotrećinskom većinom glasova.

Ukoliko se to ne dogodi – prelazi se ponovo na brojanje Elektorskih glasova.

Takav slučaj poslednji put se desio 2005. kada su članica Predstavničkog doma Stefani Tabs Džons iz Ohaja i članica Senata Barbara Bokser iz Kalifornije, obe iz redova demokrata, uložile prigovore na rezultate glasanja iz Ohaja, tvrdeći da je tokom glasanja bilo izbornih nepravilnosti.

Oba doma Kongresa su razmatrala prigovor i odbacila ga.
Džordžu Bušu mlađem, tada aktuelnom predsedniku i republikanskom kandidatu, Kongres je potvrdio drugi predsednički mandat.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.