Kulturni Crnogorci, Srbi, Hrvati, BoĆĄnjaci, lako se dogovore
PODGORICA – Ć ef crnogorske diplomatije ÄorÄe RaduloviÄ izjavio je da premijer, potpredsednik vlade, ministri i on razliÄito gledaju na inicijativu Otvoreni Balkan.
„Ono kako ja gledam je Äinjenica da to i Berlinski proces treba da budu posmatrani s dva aspekta. Berlinski traje od 2014. dosad, postignuti su odreÄeni sporazumi, neĆĄto i konkretno postignuto“, rekao je RaduloviÄ i dodao:
„S druge strane, Otvoreni Balkan takoÄe ima odreÄene slobode, ali zaista joĆĄ uvek traĆŸim konkretne benefite od toga“.
RadulovoiÄ je u sinoÄnjem intervjuu za podgoriÄke TV Vijesti, rekao da smatra da Crna Gora. kao najmanja zemlja u regionu, pre nego pristupi bilo Äemu, treba da ima poseban oprez prema tim stvarima.
RaduloviÄ, za kojeg crnogorski mediji tvrde da je jedan od tri ministra, sa Äijim radom premijer Zdravko KrivokapiÄ nije zadovoljan, kaĆŸe da je aktuelna vlada „Crna Gora u malom“ i da se „ne slaĆŸu svi oko svega“.
Za njega kao, kako kaĆŸe, Äoveka i graÄanina, bitna je e „crnogorska katarza“ i da treba ostaviti druge da imaju svoju katarzu.
„Ako branim i braniÄu pravo Srba da idu u svoju crkvu, ako sam zastupao pravo BoĆĄnjaka da ĆŸale za preminulima tokom genocida u Srebrenici, takoÄe ako branim pravo crnogorskih graÄana da se njihov ugled i Äast ni na koji naÄin ne omalovaĆŸi, apsolutno branim i pravo Hrvata da, kao jednaki graÄani u Crnoj Gori, ĆŸale za neÄim ĆĄto je tamna istorija Crne Gore“, rekao je RaduloviÄ.
KomentariĆĄuÄi sluÄaj proteranog ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira BoĆŸoviÄa, RaduloviÄ je kaĆŸe da proglaĆĄenje ambasadora za nepoĆŸeljnu osobu nije dobro za dobrosusedske odnose, ali da je BoĆŸoviÄ svojim stavovima i oglaĆĄavanjima „postigao kontraefekat u svemu tome“.
Ponovio je da je u ovom sluÄaju jedino relevantna BeÄka deklaracija, koja kaĆŸe da je neko ambasador zemlje ako ta zemlja da saglasnost.
BoĆŸoviÄ, ukazao je, nema saglasnost Crne Gore da bude „ambasador u naĆĄoj drĆŸavi“.
Rekao je da Crna Gora ĆŸeli da Srbija poĆĄalje novog kandidata za ambasadora i da bi Srbija trebalo da ima diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori.
Na pitanje kolika je opasnost od tzv. „srpskog sveta“, RaduloviÄ je kazao da su odgovori viĆĄeslojni.
„ViĆĄe sam puta ponovio da, ukoliko bi se radilo o kulturnoj, jeziÄkoj saradnji, nemam niĆĄta protiv. U sluÄaju menjanja granica – zaista sam, kao i cela vlada, protiv toga“, rekao je i dodao:
„Ne plaĆĄim se ni od srpskog sveta, ni od hrvatskog, bosanskog i crnogorskog sveta. Uvek se plaĆĄim polusveta. Kulturni Crnogorci, Srbi, Hrvati, BoĆĄnjaci i Albanci se lako dogovore. Ovo je ono moje, u ĆĄta ja ne ĆŸelim da ti ulaziĆĄ. Ovo je tvoje u ĆĄta ja ne ĆŸelim da diram. Hajde da naÄemo zajedniÄki dogovor povodom ovoga.“
Crna Gora i Srbija, kaĆŸe, „kad se vole, vole se javno“, kao i kada su u neskladu.
„Svakako je da postoji interes nekih politiÄkih grupacija u Srbiji da kroz odreÄene strukture imaju specifiÄan status u Crnoj Gori. Crna Gora je drĆŸava svih njenih graÄana, ima 30 odsto Srba. Crna Gora mora da razgovara sa svima i da bude u miru sa svima okolo radi mira u sebi. To je poruka koja mora da se poĆĄalje. Trideset godina su se graÄani Crne Gore, lojalni graÄani, oseÄali zanemarenim“, rekao je RaduloviÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.