Sa Parade pobede iz Moskve poslata je simboliฤna snaลพna poruka o tome ko se gde trenutno nalazi u meฤunarodnopolitiฤkom smislu, ali i gde je kome mesto u istoriji, kaลพe za Sputnjik dr Goran Miloradovicฬ sa Instituta za savremenu istoriju.
โSlika sa Crvenog trga uย Moskvi imala je politiฤki znaฤaj ove godine, kao iย ranijih, iย taj politiฤki znaฤaj raste. Poฤetkom devedesetih, kada se raspao Sovjetski Savez, sklopljen je dogovor izmeฤu Rusije iย NATO-a daย necฬe biti ลกirenja Alijanse naย istok. Sada vidimo daย se NATO nalazi uย pribaltiฤkim drลพavama, naย granicama nekadaลกnjeg SSSR-a, aย negde iย na granici same Rusije.โ
โNATO pretenduje daย uฤe duboko naย tu teritoriju, pre svega kroz Ukrajinu. Problem je ลกto narodi uย Istoฤnoj Evropi imaju jedan ambivalentan odnos prema Rusiji kroz istoriju. Ima tu iย dobrog, pozitivnog iย negativnog nasleฤa iย secฬanja. Negativno se uglavnom vezuje zaย period sovjetske dominacije uย Istoฤnoj Evropi. U Evropi su komunistiฤki sistem iย komunistiฤka ideologija izjednaฤeni sa faลกizmom iย sa nacizmom. To daje osnovu zaย razne medijske iย ideoloลกke manipulacije.โ
โTe dve ideologije nisu isto. Mora daย se zna ko se nalazio sย koje strane fronta uย vreme Drugog svetskog rata, ali nove generacije ฤesto to neย znaju iย onda se otvara ogroman prostor zaย manipulaciju kada stradaju ฤinjeniceโ, smatra Miloradovicฬ.
Koliko je to izjednaฤavanje opasno uย danaลกnje vreme?
โ Jako, sย obzirom naย to daย NATO ima pretenzije daย se ลกiri naย Istok, potrebni su mu saveznici meฤu narodima od Pribaltika doย Crnog mora, pa iย do Jadrana. Njegovi saveznici su krajnje desni spektar, oni koji su potomci iliย simpatizeri najradikalnijih vojnih iย politiฤkih organizacija koje su postojale naย tom prostoru. Estonija, Letonija iย Litvanija su imale svoje SS trupe koje su bile podย nemaฤkom komandom. Svake godine imate marลกeve koji se demonstrativno odigravaju, ฤesto uz samu rusku granicu, samo daย bi pokazali gde se nalaze.
Evropa uglavnom blago osuฤuje iliย uopลกte neย osuฤuje te dogaฤaje, dok NATO to hladnokrvno posmatra, jer znaju da je to upravo upereno protiv Rusa. S druge strane, imate obnovu nacizma uย Ukrajiniย โ sledbenike Stepana Bandere koji je bio predstavnik nasilnog kvislinลกkog reลพima, uporedivog jedino sa ustaลกama u Jugoslaviji. Ovde kod nas se neย zna koji je to stepen zloฤina iย kakve su bestidnosti ฤinjene prema jevrejskom, poljskom iย ruskom etniฤkom stanovniลกtvu uย Ukrajini zaย vreme Drugog svetskog rata podย pokroviteljstvom Trecฬeg rajha.
Zaลกto se uย nekim krugovima Dan pobede stavlja poย strani iย zjednaฤavaย sa Danom Evrope?
โย To se nastoji upravo daย bi se taj ogroman kredibilitet iย ugled Rusije umanjio iย da bi se nastavio agresivan nastup prema toj drลพavi, koji ide naย svim nivoimaย โ geostrateลกkom, politiฤkom, ekonomskom, kulturnom. Sankcijama se uniลกtava ruska privreda daย bi se razmekลกao prostor zaย dalje prodiranje.
Vuฤicฬ iย Putin su uย Moskvi razgovarali iย o sudbini Kosova iย Metohije. Moลพemo daย pretpostavimo ลกta bi mogla daย bude pomocฬ Rusije?
โย U ovim trenucima, pomocฬ moลพe daย bude iskljuฤivo diplomatska. Naลกa pozicija je takva daย neku drugu vrstu pomocฬi neย moลพemo daย oฤekujemo, aย ne znam niย ลกta bismo sa njom. Da bi se stvari razvijale uย nekom, zaย nas pozitivnom smislu, moraju daย budu ispunjeni mnogi uslovi, pre svega naย meฤunarodnom nivou. Pitanje Kosova iย Metohije je pitanje nepromenjivosti granica koje su utvrฤene posle Drugog svetskog rata. Stare granice Jugoslavije su upravo tu naฤete. Svuda su poลกtovane, bezย obzira naย secesiju, ali ovde su naฤete iย ovde je poฤetak prekompozicije iย demontaลพe onog poretka koji je uspostavljen โ45. godine, iย to je ono ลกto je siguran pokazatelj daย to neย moลพe daย proฤe samo kroz dogovor srpskog iย ruskog predsednika. Ako bude nekih promena, to mora biti rezultat meฤunarodnog konsenzusa. Ako neย bude konsenzusa, aย doฤe doย radikalnih promena, to znaฤi da cฬe docฬi doย ozbiljnih sukoba.
Vladimir Putin je pristao daย doฤe uย Srbiju doย kraja ove godine. Kakva cฬe slika biti poslata Evropi iย Americi?
โย To cฬe biti samo pokazatelj kontinuitetaย โ Srbija neย odstupa od svoje spoljne politike, necฬe uvesti sankcije Rusiji, jer je ta zemlja jedino ozbiljno politiฤko uporiลกte, aย isto je bilo iย pre sto godina uoฤi Prvog svetskog rata.
Kako Zapad tumaฤi to ลกto Srbija kupuje oruลพje uglavnom od Rusije?
โย Vojna pomocฬ je izrazito ograniฤenog karaktera. ล est โmigovaโ je malo viลกe nego niลกta. U meฤunarodnim relacijama mi iย dalje neย predstavljamo neku silu. Sve to, ฤak iย uz odreฤene sisteme zaย protivvazduลกnu odbranu, necฬe drastiฤno promeniti balans snaga naย Balkanu. Ukoliko bi doลกlo doย nekih promena uย samoj Srbiji, recimo doย ponovnog vracฬanja obaveznog vojnog roka, makar 3 doย 6 meseci, to bi znaฤilo daย snaga srpske odbrane realno raste.
To moลพemo samo zvaniฤnom inicijativom oย vracฬanju obaveznog vojnog roka.
โย O tome se govorilo proลกle godine, pa su se svi ucฬutali upravo zbog nekih negativnih reakcija uย meฤunarodnim krugovima. Oni se najbolje osecฬaju kada je Srbija potpuno razoruลพana. Njima je trajni interes daย Srbija bude ลกto manja, aย ako bude vecฬa, onda daย bude toliko velika daย se njen karakter izgubi kao uย sluฤaju Jugoslavijeย โ daย to neย bude nacionalna drลพava Srba, vecฬ multinacionalna, uย kojoj postoje razni uticaji, razni interesi koji se meฤusobno suprostavljaju iย koja uย kritiฤnim momentima nema snagu daย bi bila neposluลกna.
Do kada cฬe nam tolerisati vojnu neutralnost?
โย Dok se uย Istoฤnoj Evropi neย dogode neke krupne promene koje cฬe ugroziti interese Zapada. Ako doฤe doย promena uย Ukrajini iliย nekoj drugoj od susednih drลพava, to moลพe daย bude signal daย se neย osecฬaju spokojno sa Srbijom koja odrลพava neutralnost iย onda cฬemo se nacฬi podย novim pritiscima daย se uklopimo uย NATO.
Sveti arhijerejski sabor SPC uputio je apel svim drลพavnicima daย ne pokleknu iย da neย daju Kosovo zarad nekih viลกih interesa. Da li ta poruka dopire doย drลพavnika?
โย Ona svakako dopire, ali doย drลพavnika dopiru iย razne druge poruke iย oni moraju izย te gomile informacija daย naprave jednu hijerarhiju prioriteta iย da izaberu ono ลกto je najracionalnije. Nismo priznavali drลพavu Kosovo, zato ลกto ono ลกto je dobrovoljno dato, to je dato jednom zaย svagda. Ono ลกto je oteto, uvek moลพe daย se postavi pitanje toga iย mogu stvari daย se revidiraju. Ako se bude pristalo naย konaฤno reลกenje, onda cฬe ono biti definitivno, aย rano je joลก zaย definitivna reลกenja. Nije uย pitanju samo Srbija iย nije uย pitanju samo Kosovo. Moraju se videti iย sva druga ลพariลกta, jer oni koji imaju mocฬ daย utiฤu naย reลกenja, imaju svoja gvoลพฤa uย svakoj od tih vatri ลกirom sveta iย oni necฬe samo jedno daย gase, aย da druga saฤuvaju. Njima ona sva trebaju iย ona cฬe iskovati neki novi svetski poredak uย odnosu naย sveukupne svoje interese. Oni neย dozvoljavaju daย se jedno po jedno ลพariลกte gasi, upravo zato ลกto drugim ลพariลกtem oni ispravljaju svoj negativni saldo naย nekom prethodnom.
ลฝan Klod Junker je rekao daย Evropa viลกe neย podrลพava Trampa zbog izlaska izย nuklearnog sporazuma. Kako sada moลพemo daย posmatramo odnos Brisela iย Vaลกingtona?
โย Stvari su sloลพene. Odnosi Evrope iย Rusije su iย kompatibilni. Da bi evropska privreda napredovala, njoj su potrebni energenti, koji neย mogu daย stiลพu sa Bliskog istoka gde Amerikanci stalno pale nove vatre, onda moraju daย stignu izย Rusije. Amerika je spreฤila โJuลพni tokโ, aย nije uspela daย spreฤi izgradnju dva โSeverna tokaโ, aย u planu je iย trecฬi. Vaลกington najviลกe plaลกi evropsko-ruska trgovina sirovinama iย energentima iย nadaju se daย imaju dovoljno snage daย to preseku. Nije iskljuฤeno da cฬe porast politiฤkih tenzija uย Istoฤnoj Evropi biti poslednje sredstvo zaย kojim cฬe posegnuti daย bi te, oฤigledno vrlo kompatibilne interese, taj magnetizam izmeฤu Evrope iย Rusije, neki naฤin presekli.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com