NATO bi da sa naslednicima nacista prodre do granica Rusije

Sa Parade pobede iz Moskve poslata je simboliฤna snaลพna poruka o tome ko se gde trenutno nalazi u meฤ‘unarodnopolitiฤkom smislu, ali i gde je kome mesto u istoriji, kaลพe za Sputnjik dr Goran Miloradovicฬ sa Instituta za savremenu istoriju.

โ€žSlika sa Crvenog trga uย Moskvi imala je politiฤki znaฤaj ove godine, kao iย ranijih, iย taj politiฤki znaฤaj raste. Poฤetkom devedesetih, kada se raspao Sovjetski Savez, sklopljen je dogovor izmeฤ‘u Rusije iย NATO-a daย necฬe biti ลกirenja Alijanse naย istok. Sada vidimo daย se NATO nalazi uย pribaltiฤkim drลพavama, naย granicama nekadaลกnjeg SSSR-a, aย negde iย na granici same Rusije.โ€œ

โ€žNATO pretenduje daย uฤ‘e duboko naย tu teritoriju, pre svega kroz Ukrajinu. Problem je ลกto narodi uย Istoฤnoj Evropi imaju jedan ambivalentan odnos prema Rusiji kroz istoriju. Ima tu iย dobrog, pozitivnog iย negativnog nasleฤ‘a iย secฬanja. Negativno se uglavnom vezuje zaย period sovjetske dominacije uย Istoฤnoj Evropi. U Evropi su komunistiฤki sistem iย komunistiฤka ideologija izjednaฤeni sa faลกizmom iย sa nacizmom. To daje osnovu zaย razne medijske iย ideoloลกke manipulacije.โ€œ

โ€žTe dve ideologije nisu isto. Mora daย se zna ko se nalazio sย koje strane fronta uย vreme Drugog svetskog rata, ali nove generacije ฤesto to neย znaju iย onda se otvara ogroman prostor zaย manipulaciju kada stradaju ฤinjeniceโ€œ, smatra Miloradovicฬ.

Koliko je to izjednaฤavanje opasno uย danaลกnje vreme?

โ€” Jako, sย obzirom naย to daย NATO ima pretenzije daย se ลกiri naย Istok, potrebni su mu saveznici meฤ‘u narodima od Pribaltika doย Crnog mora, pa iย do Jadrana. Njegovi saveznici su krajnje desni spektar, oni koji su potomci iliย simpatizeri najradikalnijih vojnih iย politiฤkih organizacija koje su postojale naย tom prostoru. Estonija, Letonija iย Litvanija su imale svoje SS trupe koje su bile podย nemaฤkom komandom. Svake godine imate marลกeve koji se demonstrativno odigravaju, ฤesto uz samu rusku granicu, samo daย bi pokazali gde se nalaze.

Evropa uglavnom blago osuฤ‘uje iliย uopลกte neย osuฤ‘uje te dogaฤ‘aje, dok NATO to hladnokrvno posmatra, jer znaju da je to upravo upereno protiv Rusa. S druge strane, imate obnovu nacizma uย Ukrajiniย โ€” sledbenike Stepana Bandere koji je bio predstavnik nasilnog kvislinลกkog reลพima, uporedivog jedino sa ustaลกama u Jugoslaviji. Ovde kod nas se neย zna koji je to stepen zloฤina iย kakve su bestidnosti ฤinjene prema jevrejskom, poljskom iย ruskom etniฤkom stanovniลกtvu uย Ukrajini zaย vreme Drugog svetskog rata podย pokroviteljstvom Trecฬeg rajha.

Zaลกto se uย nekim krugovima Dan pobede stavlja poย strani iย zjednaฤavaย sa Danom Evrope?

โ€”ย To se nastoji upravo daย bi se taj ogroman kredibilitet iย ugled Rusije umanjio iย da bi se nastavio agresivan nastup prema toj drลพavi, koji ide naย svim nivoimaย โ€” geostrateลกkom, politiฤkom, ekonomskom, kulturnom. Sankcijama se uniลกtava ruska privreda daย bi se razmekลกao prostor zaย dalje prodiranje.

Vuฤicฬ iย Putin su uย Moskvi razgovarali iย o sudbini Kosova iย Metohije. Moลพemo daย pretpostavimo ลกta bi mogla daย bude pomocฬ Rusije?

โ€”ย U ovim trenucima, pomocฬ moลพe daย bude iskljuฤivo diplomatska. Naลกa pozicija je takva daย neku drugu vrstu pomocฬi neย moลพemo daย oฤekujemo, aย ne znam niย ลกta bismo sa njom. Da bi se stvari razvijale uย nekom, zaย nas pozitivnom smislu, moraju daย budu ispunjeni mnogi uslovi, pre svega naย meฤ‘unarodnom nivou. Pitanje Kosova iย Metohije je pitanje nepromenjivosti granica koje su utvrฤ‘ene posle Drugog svetskog rata. Stare granice Jugoslavije su upravo tu naฤete. Svuda su poลกtovane, bezย obzira naย secesiju, ali ovde su naฤete iย ovde je poฤetak prekompozicije iย demontaลพe onog poretka koji je uspostavljen โ€™45. godine, iย to je ono ลกto je siguran pokazatelj daย to neย moลพe daย proฤ‘e samo kroz dogovor srpskog iย ruskog predsednika. Ako bude nekih promena, to mora biti rezultat meฤ‘unarodnog konsenzusa. Ako neย bude konsenzusa, aย doฤ‘e doย radikalnih promena, to znaฤi da cฬe docฬi doย ozbiljnih sukoba.

Vladimir Putin je pristao daย doฤ‘e uย Srbiju doย kraja ove godine. Kakva cฬe slika biti poslata Evropi iย Americi?

โ€”ย To cฬe biti samo pokazatelj kontinuitetaย โ€” Srbija neย odstupa od svoje spoljne politike, necฬe uvesti sankcije Rusiji, jer je ta zemlja jedino ozbiljno politiฤko uporiลกte, aย isto je bilo iย pre sto godina uoฤi Prvog svetskog rata.

Kako Zapad tumaฤi to ลกto Srbija kupuje oruลพje uglavnom od Rusije?

โ€”ย Vojna pomocฬ je izrazito ograniฤenog karaktera. ล est โ€žmigovaโ€œ je malo viลกe nego niลกta. U meฤ‘unarodnim relacijama mi iย dalje neย predstavljamo neku silu. Sve to, ฤak iย uz odreฤ‘ene sisteme zaย protivvazduลกnu odbranu, necฬe drastiฤno promeniti balans snaga naย Balkanu. Ukoliko bi doลกlo doย nekih promena uย samoj Srbiji, recimo doย ponovnog vracฬanja obaveznog vojnog roka, makar 3 doย 6 meseci, to bi znaฤilo daย snaga srpske odbrane realno raste.

To moลพemo samo zvaniฤnom inicijativom oย vracฬanju obaveznog vojnog roka.

โ€”ย O tome se govorilo proลกle godine, pa su se svi ucฬutali upravo zbog nekih negativnih reakcija uย meฤ‘unarodnim krugovima. Oni se najbolje osecฬaju kada je Srbija potpuno razoruลพana. Njima je trajni interes daย Srbija bude ลกto manja, aย ako bude vecฬa, onda daย bude toliko velika daย se njen karakter izgubi kao uย sluฤaju Jugoslavijeย โ€” daย to neย bude nacionalna drลพava Srba, vecฬ multinacionalna, uย kojoj postoje razni uticaji, razni interesi koji se meฤ‘usobno suprostavljaju iย koja uย kritiฤnim momentima nema snagu daย bi bila neposluลกna.

Do kada cฬe nam tolerisati vojnu neutralnost?

โ€”ย Dok se uย Istoฤnoj Evropi neย dogode neke krupne promene koje cฬe ugroziti interese Zapada. Ako doฤ‘e doย promena uย Ukrajini iliย nekoj drugoj od susednih drลพava, to moลพe daย bude signal daย se neย osecฬaju spokojno sa Srbijom koja odrลพava neutralnost iย onda cฬemo se nacฬi podย novim pritiscima daย se uklopimo uย NATO.

Sveti arhijerejski sabor SPC uputio je apel svim drลพavnicima daย ne pokleknu iย da neย daju Kosovo zarad nekih viลกih interesa. Da li ta poruka dopire doย drลพavnika?

โ€”ย Ona svakako dopire, ali doย drลพavnika dopiru iย razne druge poruke iย oni moraju izย te gomile informacija daย naprave jednu hijerarhiju prioriteta iย da izaberu ono ลกto je najracionalnije. Nismo priznavali drลพavu Kosovo, zato ลกto ono ลกto je dobrovoljno dato, to je dato jednom zaย svagda. Ono ลกto je oteto, uvek moลพe daย se postavi pitanje toga iย mogu stvari daย se revidiraju. Ako se bude pristalo naย konaฤno reลกenje, onda cฬe ono biti definitivno, aย rano je joลก zaย definitivna reลกenja. Nije uย pitanju samo Srbija iย nije uย pitanju samo Kosovo. Moraju se videti iย sva druga ลพariลกta, jer oni koji imaju mocฬ daย utiฤu naย reลกenja, imaju svoja gvoลพฤ‘a uย svakoj od tih vatri ลกirom sveta iย oni necฬe samo jedno daย gase, aย da druga saฤuvaju. Njima ona sva trebaju iย ona cฬe iskovati neki novi svetski poredak uย odnosu naย sveukupne svoje interese. Oni neย dozvoljavaju daย se jedno po jedno ลพariลกte gasi, upravo zato ลกto drugim ลพariลกtem oni ispravljaju svoj negativni saldo naย nekom prethodnom.

ลฝan Klod Junker je rekao daย Evropa viลกe neย podrลพava Trampa zbog izlaska izย nuklearnog sporazuma. Kako sada moลพemo daย posmatramo odnos Brisela iย Vaลกingtona?

โ€”ย Stvari su sloลพene. Odnosi Evrope iย Rusije su iย kompatibilni. Da bi evropska privreda napredovala, njoj su potrebni energenti, koji neย mogu daย stiลพu sa Bliskog istoka gde Amerikanci stalno pale nove vatre, onda moraju daย stignu izย Rusije. Amerika je spreฤila โ€žJuลพni tokโ€œ, aย nije uspela daย spreฤi izgradnju dva โ€žSeverna tokaโ€œ, aย u planu je iย trecฬi. Vaลกington najviลกe plaลกi evropsko-ruska trgovina sirovinama iย energentima iย nadaju se daย imaju dovoljno snage daย to preseku. Nije iskljuฤeno da cฬe porast politiฤkih tenzija uย Istoฤnoj Evropi biti poslednje sredstvo zaย kojim cฬe posegnuti daย bi te, oฤigledno vrlo kompatibilne interese, taj magnetizam izmeฤ‘u Evrope iย Rusije, neki naฤin presekli.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com