Rusija, Indija i Iran planiraju da pokrenu meฤunarodni transportni koridor โSever-jugโ, dug 7,2 hiljade kilometara, ลกto cฬe biti jeftinija i kracฬa alternativa Sueckom kanalu. To cฬe dovesti do ozbiljnog procesa integracije izmeฤu zemalja, a ekonomijama tih zemalja dacฬe novi impuls u razvoju, jaฤajucฬi njihovu geopolitiฤku ulogu u svetu.
Prema oceni politikologa, projekat moลพe iย da neutraliลกe posledice sankcija protiv Rusije iย Irana, koje namecฬu zapadne zemlje, naย ฤelu sa SAD.
Eksperti ocenjuju daย su mogucฬnosti iย potencijali tog koridora veoma veliki. To su milijarde dolara.
โTakvi projekti izazvani su diktatom vremenaย โ mnoge zemlje traลพe nove pravce zaย transport svoje robe. Transport indijske robe preko Irana iย Rusije ka Evropi znaฤajno cฬe skratiti put, aย planirano je daย se preko tog koridora isporuฤi doย 30 miliona tona robe godiลกnje. To su priliฤno znaฤajne koliฤine iย omogucฬicฬe tranzitnim zemljama daย zarade, aย smanjicฬe troลกkove Indiji koja aktivno ulazi naย svetska trลพiลกtaโ, kaลพe zaย Sputnjik politikolog Igor ล atrov.
Ekspert ocenjuje da je intenziviranju pregovara doprinelo uฤeลกcฬe Rusije iย Indije uย ล angajskoj organizaciji zaย saradnju (ล OS), gde je Iran posmatraฤ, ali istovremeno upozorava iย da bi uย celu priฤu mogle daย se umeลกaju SAD, koje cฬe pokuลกati daย pokvare dogovore oko pokretanja transportnog koridora โSever-jugโ.
โTa pregovaraฤka platforma (ล OS) je omogucฬila neย samo daย se razgovara oย bezbednosnim pitanjima, vecฬ iย o ekonomskoj saradnji. Svi imaju koristi od implementacije takvih projekata. Meฤutim, postoje iย politiฤki protivnici ove priฤe. S obzirom naย to da je Iran aktivno ukljuฤen, mislim da cฬe SAD pojaฤati pritisak naย Indiju iย da cฬe naย sve naฤine pokuลกati daย odgovore Delhi od tog projekta. Ali, mi vidimo daย Indija vodi spoljnu politiku uย viลกe pravaca iย najverovatnije da cฬe se izboriti sa tim pritiskomโ, rekao je ล atrov.
Prema njegovom miลกljenju, ลพelja indijske strane je daย se projekat realizuje ลกto je mogucฬe pre, aย transportni koridor bi mogao daย poฤne daย funkcioniลกe vecฬ iducฬe godine.
โZa njegovu realizaciju potrebno je samo uskladiti logistiฤke procese. Praktiฤno nema ลกta daย se gradi, rade postojecฬe luke, ลพelezniฤki iย putni pravci, aย u sluฤaju daย se pojavi potreba zaย povecฬanjem obima to cฬe se uย hodu reลกavati investicionim projektima. Pokretanje ovog projekta vecฬ 2019. godine je sasvim realno. Probne isporuke su vecฬ obavljene iย sada je potrebna samo politiฤka volja. Treba samo pljesnuti rukama iย posao moลพe daย poฤneโ, istakao je ล atrov.
U novom projektu cฬe biti iskoriลกcฬen iย ลพelezniฤki iย vodeni transport. Roba cฬe icฬi izย Indije uย iranski grad Bender Abas naย obali Persijskog zaliva, zatim uย Bender Enzelu naย obali Kaspijskog mora odakle cฬe icฬi morem uย Astrahan, aย zatim ลพeleznicom uย Evropu.
Koridor cฬe postati jeftiniji iย alternativa Sueckom kanalu: vreme iย cena prevoza cฬe se smanjiti zaย 30-40 odsto. Na primer, ako se uporedi sa Sueckim kanalom, roba izย Mumbaja uย Moskvu, koridorom โSever-jugโ sticฬi cฬe 20 dana brลพe. Osim toga, planira se da cฬe godiลกnje novim putem prolaziti 20-30 miliona tona robe.
Takse od prolaza brodova preko kanala ฤine znaฤajan deo budลพeta Egipta. Egipat trenutno godiลกnje ubira oko 5,5 milijarde dolara, ali se oฤekuje daย bi zaย desetak godina to trebalo daย bude preko 13 milijardi.
Za Rusiju zajedniฤki projekat sa Indijom iย Iranom nije jedini uย kom planira daย predstavi alternativu Sueckom kanalu. Moskva iย Peking se nadaju daย bi vremenom Severni morski put, izmeฤu Evropskog dela Rusije iย Dalekog istoka, mogao daย postane dobra alternativa kanalu.
India, Russia and Iran will hold a trilateral meeting on the International North South Transport Corridor (INSTC) on November 23 to make the 7,200-km-long ship, road, and rail route operational soon, an official statement said on Monday. #northsouthcorridor pic.twitter.com/AcUBRhxOYu
— INDIA DEFENCE NEWS (@INDIADEFENCENE2) November 1, 2018
Ova transportna arterija je posebno privlaฤna sada, kada se arktiฤki led topi iย stvara koridore pogodne zaย plovidbu tankera.
Kroz Suecki kanal putovanje broda iz Juลพne Koreje uย Nemaฤku traje 34 dana, aย duลพ arktiฤke ruteย โ 23 dana. To bi uลกtedelo vreme iย smanjilo rashode naย gorivo brodova koji prevoze robu izmeฤu Evrope iย Azije.
Ruska alternativa je zapravo najkracฬi put izmeฤu luka zemalja zapadne Evrope, Rusije, Dalekog istoka i jugoistoฤne Azije. Rastojanje od Murmanska do japanske luke Jokohama preko Sueckog kanala iznosi skoro 13 hiljada nautiฤkih milja, aย preko Severnog morskog puta svega 5.770. Uz to, ruski plovidbeni koridor nema problem sa piratima.
Proลกle godine je ovom rutom prevezeno 10,7 miliona tona, aย ruske vlasti planiraju daย u narednih 10-12 godina povecฬaju teretni saobracฬaj preko Severnog morskog puta doย 80 miliona tona.
Danas je Kina, posle Rusije, zemlja koja najaktivnije koristi taj put.
Zanimljivo je iย da je uย Egiptu, uย blizini Sueckog kanala, istoฤno od luฤkog grada Port Saida, poฤela izgradnja ruske industrijske zone, aย ukupni obim investicija procenjuje se naย sedam milijardi dolara. Prema projektu, ta posebna zona podrazumevacฬe poreske olakลกice zaย ruske kompanije uย Egiptu. Povrลกina zone je dve hiljade hektara, aย na njenoj teritoriji cฬe raditi kompanije izย razliฤitih grana: automobilske industrije, petrohemije, energetike, medicine iย graฤevinskih materijala. U planu je iย izgradnja luke uย okviru ruske industrije zone.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com