BRISEL, 16. aprila ( Tanjug) – Grupa poslanika Evropskog parlamenta optužuje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je vanredne stanje uveo ne zbog borbe protiv virusa covid-19, već da spreči slobodu kretanja i govora, te da obezbedi punu kontrolu nad štampom, te objavljivanje „lažnih vesti i kleveta protiv EU“.
Grupa od 21 poslanika Evropskog parlamenta, među kojima su i predsednica Odbora za odnose sa Srbijom Tanja Fajon i izvestilac za Zapadni Balkan Tonino Picula, te ocene preneli su u otvorenom pismu komesaru za proširenje Oliveru Vrahejiju, u kome mu ukazuju na ”izuzetrno zabranjavajuću situaciju u Srbiji po pitanju ustavnih i ljudskih prava”.
Oni navode da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić zbog pandemije COVID19 objavio ”vremenski neoročeno vanredno stanje u zemlji”.
To je, navode ovi poslanici, ”striktna i nesrazmerna mera ogračavanja ljudskih prava” koja, prema njihovim rečima, nije uvdena da bi se sprečilo širenje COVID-19, već da se ”spreči sloboda izražavanja i kretanja”.
”Kao rezultat toga, nekoliko građana je već privedeno zbog kršenja policijskog časa, a pravi razlog njihovog hapšenja je kritika vladine politike”, tvrdi ta grupa poslanika u pismu komesaru Oliveru Vrahejiju.
U tekstu pisma koje je sačinio mađarski poslanik Atila Ara Kovač, koji dolazi iz redova opozicione mađrske Demokratske kolaicije, a podržali su ga većinom poslanici grupe Socijalista i Demokrata za Evropu, ocenjuje se da Vlada u Beogradu želi ”potpunu kontrolu nad štampom, kako bi se emitovale ”filtrirane i lažne informacije i klevete protiv EU”.
Podseća se da je predsednik Srbije na početku pandemije COVID19 izjavio da ”evropska spolidarnost ne postoji”, a da je nastavio ”spektakularnu saradnju sa Moksvom i Pekingom”.
Dodaje se da vojska u Srbiji čuva bolnice, što potpisnici ocenjuju kao ”ratnu meru, a ne meru protiv pandemije”, kao i da je do uvođenja vanrednog stanja došlu u odsustvu rada Parlamenta Srbije.
Na osnovu svojih konstatacija, Atila Ara Kovač u ime 21 poslanika Evropskog parlamenta, pita komesara Varhejija da li nadzire situaciju u Srbiji, šta misli o tome i koje akcije namerava da preduzme kako bi osigurao da EU reaguje ”ne samo rečima, več i delima” na ono što oni vide kao ”ekstremne mere srpskih vlasti”.
”Koje političke korake preporučujete Evropskoj komisiji kada je riječ o izgledima Srbije kao kanidata za članstvo u EU u slučaju da njena Vlada odbije da opozove represivne mere i da ispoštuje zajedničke evropske vrijednosti?”, zaključuje u pismu Kovač.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com