Kada je pre 16 godina pripreman teren za agresiju na Irak, Benjamin Netanijahu svedoฤio je pred ameriฤkim Kongresom i uveravao ga da โapsolutno nema nikakve sumnjeโ da Sadam Husein radi na razvijanju nuklearnog oruลพja. Svi znamo ลกta je usledilo posle toga. A sada aktuelni premijer Izraela sliฤne optuลพbe upucฬuje na raฤun Irana.
Netanijahu je ovog ponedeljka pred televizijskim kamerama iย na engleskom jeziku pokazao โpola tone dokumenataโ zaย koje tvrdi daย su ukradeni izย Teherana iย da dokazuju daย Iran krลกi sporazum oย obustavljanju njegovog nuklearnog programa. Majk Pompeo, novi ameriฤki drลพavni sekretar iย doskoraลกnji direktor CIA, uย svom saopลกtenju potom potvrฤuje da je โIran lagao iย nastavlja daย laลพeโ meฤunarodnu zajednicu. Meฤunarodna agencija zaย atomsku energiju, meฤutim, ali ฤak iย listovi poput โNjujork tajmsaโ, โVaลกington postaโ iย londonskog โGardijanaโ, dokazuju pak daย Netanijahu niลกta novo nije otkrio iย da je โprojekat Amadโ oย kome on govori obustavljen joลก krajem 2003. godine, aย da su njegovi detalji odavno poznati iย Meฤunarodnoj agenciji zaย atomsku energiju iย obaveลกtajnim sluลพbama svih zainteresovanih strana.
Vode li Netanijahuove optuลพbe naย raฤun Irana ka napadu naย tu zemlju? Zaลกto je sud u Njujorku upravo sada osudio Iran zbog napada 11. septembra iย tako ga povezao sย Al Kaidom, sย kojom je povezivan iย Sadam Husein uoฤi napada naย Irak? Da li cฬe se SAD povucฬi izย nuklearnog sporazuma sย Iranom iย kakve se namere iza toga kriju? Moลพe li Rusija daย spreฤi izbijanje novog rata naย Bliskom istoku?
O ovim su pitanjima u โNovom Sputnjik poretkuโ govorili Borislav Korkodelovicฬ, dugogodiลกnji spoljnopolitiฤki urednik uย Tanjugu, iย Vladimir Ajzenhamer, asistent naย Fakultetu bezbednosti iย odliฤan poznavalac prilika naย Bliskom istoku.
โNa povrลกini, situacija deluje mirnoโ, kaลพe Borislav Korkodelovicฬ, koji je proลกle nedelje boravio uย Kuvajtu. Ipak, dodaje, โbrojne su analize koje govore daย stanje odnosa izmeฤu Irana iย Izraela nikada nije bilo naย tako visokom bezbedosno-riziฤnom nivou, premda istovremeno ima iย miลกljenja daย to veliko neprijateljstvo izmeฤu jevrejske drลพave iย islamske republike niย ovoga puta necฬe prerasti uย otvoreni rat.โ
I Vladimir Ajzenhamer smatra da โnije izvesno da cฬe sadaลกnje zaoลกtravanje situacije voditi uย direktni sukob koji cฬe zapaliti ฤitav regionโ.
Sukob izmeฤu dve drลพave, podsecฬa Ajzenhamer, โtraje vecฬ decenijama, aย sadaลกnja eskalacija posledica je toga ลกto su one, naย izvestan naฤin, postale susedi, uย tom smislu ลกto je uย Siriji evidentno porastao uticaj Irana, ฤija se vojska bori naย strani Baลกara el Asada, ลกto se uย Izraelu doลพivljava kao pretnja. Ali Izrael protiv Irana neย moลพe samโ.
Otuda je iย naroฤito zanimljivo ลกto je, samo dan-dva pre nego ลกto cฬe Netanjahu izneti svoje optuลพbe naย raฤun Irana, tokom proลกlog vikenda uย Saudijskoj Arabiji, pa uย Izraelu, boravio ameriฤki drลพavni sekretar Majk Pompeo, koji je potom izjavio daย Sjedinjene Drลพave stoje uz svoje saveznike protiv Irana.
Nesumnjivo je, komentariลกe Vladimir Ajzenhamer, da je bilo koordinacije izmeฤu Pompeovih poseta Jerusalimu iย Rijadu i javnih optuลพbi koje je naย raฤun Irana izneo Benjamin Netanijahu. โSvedoci smoโ, ukazuje Sputnjikov sagovornik, โzaokreta Rijada prema Jerusalimu, doย koga je doลกlo poลกto su Saudijska Arabija iย Izrael prepoznali zajedniฤki bezbednosni interes uย obuzdavanju Irana, uย kome sada, pored Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava, poฤinje daย uฤestvuje iย Francuska.โ
ล to se pak sadrลพine optuลพbi izraelskog premijera tiฤe, navodi Borislav Korkodelovicฬ, โNetanjahuov performans neke komentatore je podsetio naย vreme kada je aktuelni izraelski premijer, kao mlad ฤovek pre ulaska uย politiku, bio prodavac nameลกtaja. Kaลพu da je ovo bilo naย tom nivou. Praktiฤno svi ozbiljni komentatori odbacuju njegove navode, tvrdecฬi da je reฤ oย zastarelim podacima. ล to je najvaลพnije, to navodi iย Meฤunarodna agencija zaย atomsku energijuโ.
โNetanijahu, bezย obzira naย stotine kilograma dokumenata koje je pokazao, zapravo nije izneo nijedan novi dokazโ, saglasan je iย Ajzenhamer, koji navodi da โto moลพe daย bude priprema terena za jaฤe pritiskanje Iranaโ.
U tom kontekstu, dodaje, nije sluฤajnost niย odluka njujorลกkog suda kojom je Iranย โ โprekrajanjem istorijeโย โ proglaลกen zaย vinovnika teroristiฤkih napada 11. septembra 2001.
Pa ipak, Ajzenhamer neย veruje da cฬe paralela sa sluฤajem Iraka biti potpuna iย da cฬe doย napada naย Irak zaista docฬi, โbuducฬi da je Iran neuporedivo snaลพniji aย ima iย snaลพan uticaj uย arapskom svetu, zaย razliku od Sadama Huseina koji je bio izolovan od svih, pa ga je samim tim bilo mnogo lakลกe napastiโ.
U kom pravcu cฬeย situacija dalje icฬi postacฬe neลกto jasnije sledecฬe subote, 12. maja, kada bi ameriฤki predsednik Donald Tramp trebalo daย saopลกti odluku oย ostanku iliย izlasku SAD izย nuklearnog sporazuma sย Iranom.
โJoลก uvek postoje ลกanse da cฬe Amerika ostati uย nuklearnom sporazumu sย Iranomโ, kaลพe Borislav Korkodelovicฬ. U suprotnom, โza Amerikom bi izย sporazuma mogao daย izaฤe iย Iran, aย Saudijska Arabija je rekla da cฬe, uย tom sluฤaju, iย sama istog ฤasa krenuti uย izgradnju svog nuklearnog programa, ลกto cฬe situaciju u jednom ionako uzavrelom regionu uฤiniti joลก vrelijom iย krajnje opasnom.โ
Zbog takve perspektive iย zabrinjava ลกto su naย visoke pozicije uย Trampovoj administraciji dospeli Dลพon Bolton, novi savetnik zaย nacionalnu bezbednost, iย drลพavnin sekretar Majk Pompeo, aย obojica su, napominje Vladimir Ajzenhamer, โtvrdokorni jastrebovi sa stavom daย s Iranom nema kompromisa. S druge strane, meฤutim, Tramp ลพeli daย ima saveznika uย Evropi, koga je pronaลกao uย francuskom predsedniku Emanuelu Makronu, aย Makron ลพeli daย sporazum sย Iranom opstane, iย postoji mogucฬnost da cฬe ga Tramp posluลกatiโ.
Presudnu pak ulogu uย oฤuvanju krhkog mira mogao bi daย ima ruski predsednik Vladimir Putin. Borislav Korkodelovicฬ: โRusija moลพe daย odigra veliku ulogu. Sada se naย Bliskom istoku govori oย tome kako uย Rusiji pronacฬi novog Henrija Kisindลพera, koji je 1976. uspeo daย dovede doย takozvanog sporazuma tri crvene linije izmeฤu Sirije iย Izraelaโ.
Sliฤno cฬe iย Vladimir Ajzenhamer: โTeลกko je zamisliti da cฬe Vaลกington prihvatiti posredniฤku ulogu Rusije iย Vladimira Putina, jer bi to predstavljalo svojevrsno otimanje baklje svetskog policajca iย mirotvorca izย ruku SAD. Ali naย regionalnom nivou nije teลกko zamisliti daย regionalni igraฤi U Jerusalimu, Rijadu iย Teheranu, zbog slabljenja SAD shvate daย bi trebalo daย se okrenu istoฤnoj strani iย da dopuste istoฤnoj diplomatiji daย bude glavni nosilac regionalne diplomatije, baลก kao ลกto je nekada to ฤinio Henri Kisindลพer uย ime SADโ.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com