SAD u subotu stvaraju novu nuklearnu silu na Bliskom istoku?

Kada je pre 16 godina pripreman teren za agresiju na Irak, Benjamin Netanijahu svedoฤio je pred ameriฤkim Kongresom i uveravao ga da โ€žapsolutno nema nikakve sumnjeโ€œ da Sadam Husein radi na razvijanju nuklearnog oruลพja. Svi znamo ลกta je usledilo posle toga. A sada aktuelni premijer Izraela sliฤne optuลพbe upucฬuje na raฤun Irana.

Netanijahu je ovog ponedeljka pred televizijskim kamerama iย na engleskom jeziku pokazao โ€žpola tone dokumenataโ€œ zaย koje tvrdi daย su ukradeni izย Teherana iย da dokazuju daย Iran krลกi sporazum oย obustavljanju njegovog nuklearnog programa. Majk Pompeo, novi ameriฤki drลพavni sekretar iย doskoraลกnji direktor CIA, uย svom saopลกtenju potom potvrฤ‘uje da je โ€žIran lagao iย nastavlja daย laลพeโ€œ meฤ‘unarodnu zajednicu. Meฤ‘unarodna agencija zaย atomsku energiju, meฤ‘utim, ali ฤak iย listovi poput โ€žNjujork tajmsaโ€œ, โ€žVaลกington postaโ€œ iย londonskog โ€žGardijanaโ€œ, dokazuju pak daย Netanijahu niลกta novo nije otkrio iย da je โ€žprojekat Amadโ€œ oย kome on govori obustavljen joลก krajem 2003. godine, aย da su njegovi detalji odavno poznati iย Meฤ‘unarodnoj agenciji zaย atomsku energiju iย obaveลกtajnim sluลพbama svih zainteresovanih strana.

Vode li Netanijahuove optuลพbe naย raฤun Irana ka napadu naย tu zemlju? Zaลกto je sud u Njujorku upravo sada osudio Iran zbog napada 11. septembra iย tako ga povezao sย Al Kaidom, sย kojom je povezivan iย Sadam Husein uoฤi napada naย Irak? Da li cฬe se SAD povucฬi izย nuklearnog sporazuma sย Iranom iย kakve se namere iza toga kriju? Moลพe li Rusija daย spreฤi izbijanje novog rata naย Bliskom istoku?

O ovim su pitanjima u โ€žNovom Sputnjik poretkuโ€œ govorili Borislav Korkodelovicฬ, dugogodiลกnji spoljnopolitiฤki urednik uย Tanjugu, iย Vladimir Ajzenhamer, asistent naย Fakultetu bezbednosti iย odliฤan poznavalac prilika naย Bliskom istoku.

โ€žNa povrลกini, situacija deluje mirnoโ€œ, kaลพe Borislav Korkodelovicฬ, koji je proลกle nedelje boravio uย Kuvajtu. Ipak, dodaje, โ€žbrojne su analize koje govore daย stanje odnosa izmeฤ‘u Irana iย Izraela nikada nije bilo naย tako visokom bezbedosno-riziฤnom nivou, premda istovremeno ima iย miลกljenja daย to veliko neprijateljstvo izmeฤ‘u jevrejske drลพave iย islamske republike niย ovoga puta necฬe prerasti uย otvoreni rat.โ€œ

I Vladimir Ajzenhamer smatra da โ€žnije izvesno da cฬe sadaลกnje zaoลกtravanje situacije voditi uย direktni sukob koji cฬe zapaliti ฤitav regionโ€œ.

Sukob izmeฤ‘u dve drลพave, podsecฬa Ajzenhamer, โ€žtraje vecฬ decenijama, aย sadaลกnja eskalacija posledica je toga ลกto su one, naย izvestan naฤin, postale susedi, uย tom smislu ลกto je uย Siriji evidentno porastao uticaj Irana, ฤija se vojska bori naย strani Baลกara el Asada, ลกto se uย Izraelu doลพivljava kao pretnja. Ali Izrael protiv Irana neย moลพe samโ€œ.

Otuda je iย naroฤito zanimljivo ลกto je, samo dan-dva pre nego ลกto cฬe Netanjahu izneti svoje optuลพbe naย raฤun Irana, tokom proลกlog vikenda uย Saudijskoj Arabiji, pa uย Izraelu, boravio ameriฤki drลพavni sekretar Majk Pompeo, koji je potom izjavio daย Sjedinjene Drลพave stoje uz svoje saveznike protiv Irana.

Nesumnjivo je, komentariลกe Vladimir Ajzenhamer, da je bilo koordinacije izmeฤ‘u Pompeovih poseta Jerusalimu iย Rijadu i javnih optuลพbi koje je naย raฤun Irana izneo Benjamin Netanijahu. โ€žSvedoci smoโ€œ, ukazuje Sputnjikov sagovornik, โ€žzaokreta Rijada prema Jerusalimu, doย koga je doลกlo poลกto su Saudijska Arabija iย Izrael prepoznali zajedniฤki bezbednosni interes uย obuzdavanju Irana, uย kome sada, pored Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava, poฤinje daย uฤestvuje iย Francuska.โ€œ

ล to se pak sadrลพine optuลพbi izraelskog premijera tiฤe, navodi Borislav Korkodelovicฬ, โ€žNetanjahuov performans neke komentatore je podsetio naย vreme kada je aktuelni izraelski premijer, kao mlad ฤovek pre ulaska uย politiku, bio prodavac nameลกtaja. Kaลพu da je ovo bilo naย tom nivou. Praktiฤno svi ozbiljni komentatori odbacuju njegove navode, tvrdecฬi da je reฤ oย zastarelim podacima. ล to je najvaลพnije, to navodi iย Meฤ‘unarodna agencija zaย atomsku energijuโ€œ.

โ€žNetanijahu, bezย obzira naย stotine kilograma dokumenata koje je pokazao, zapravo nije izneo nijedan novi dokazโ€œ, saglasan je iย Ajzenhamer, koji navodi da โ€žto moลพe daย bude priprema terena za jaฤe pritiskanje Iranaโ€œ.

U tom kontekstu, dodaje, nije sluฤajnost niย odluka njujorลกkog suda kojom je Iranย โ€” โ€žprekrajanjem istorijeโ€œย โ€” proglaลกen zaย vinovnika teroristiฤkih napada 11. septembra 2001.

Pa ipak, Ajzenhamer neย veruje da cฬe paralela sa sluฤajem Iraka biti potpuna iย da cฬe doย napada naย Irak zaista docฬi, โ€žbuducฬi da je Iran neuporedivo snaลพniji aย ima iย snaลพan uticaj uย arapskom svetu, zaย razliku od Sadama Huseina koji je bio izolovan od svih, pa ga je samim tim bilo mnogo lakลกe napastiโ€œ.

U kom pravcu cฬeย situacija dalje icฬi postacฬe neลกto jasnije sledecฬe subote, 12. maja, kada bi ameriฤki predsednik Donald Tramp trebalo daย saopลกti odluku oย ostanku iliย izlasku SAD izย nuklearnog sporazuma sย Iranom.

โ€žJoลก uvek postoje ลกanse da cฬe Amerika ostati uย nuklearnom sporazumu sย Iranomโ€œ, kaลพe Borislav Korkodelovicฬ. U suprotnom, โ€žza Amerikom bi izย sporazuma mogao daย izaฤ‘e iย Iran, aย Saudijska Arabija je rekla da cฬe, uย tom sluฤaju, iย sama istog ฤasa krenuti uย izgradnju svog nuklearnog programa, ลกto cฬe situaciju u jednom ionako uzavrelom regionu uฤiniti joลก vrelijom iย krajnje opasnom.โ€œ

Zbog takve perspektive iย zabrinjava ลกto su naย visoke pozicije uย Trampovoj administraciji dospeli Dลพon Bolton, novi savetnik zaย nacionalnu bezbednost, iย drลพavnin sekretar Majk Pompeo, aย obojica su, napominje Vladimir Ajzenhamer, โ€žtvrdokorni jastrebovi sa stavom daย s Iranom nema kompromisa. S druge strane, meฤ‘utim, Tramp ลพeli daย ima saveznika uย Evropi, koga je pronaลกao uย francuskom predsedniku Emanuelu Makronu, aย Makron ลพeli daย sporazum sย Iranom opstane, iย postoji mogucฬnost da cฬe ga Tramp posluลกatiโ€œ.

Presudnu pak ulogu uย oฤuvanju krhkog mira mogao bi daย ima ruski predsednik Vladimir Putin. Borislav Korkodelovicฬ: โ€žRusija moลพe daย odigra veliku ulogu. Sada se naย Bliskom istoku govori oย tome kako uย Rusiji pronacฬi novog Henrija Kisindลพera, koji je 1976. uspeo daย dovede doย takozvanog sporazuma tri crvene linije izmeฤ‘u Sirije iย Izraelaโ€œ.

Sliฤno cฬe iย Vladimir Ajzenhamer: โ€žTeลกko je zamisliti da cฬe Vaลกington prihvatiti posredniฤku ulogu Rusije iย Vladimira Putina, jer bi to predstavljalo svojevrsno otimanje baklje svetskog policajca iย mirotvorca izย ruku SAD. Ali naย regionalnom nivou nije teลกko zamisliti daย regionalni igraฤi U Jerusalimu, Rijadu iย Teheranu, zbog slabljenja SAD shvate daย bi trebalo daย se okrenu istoฤnoj strani iย da dopuste istoฤnoj diplomatiji daย bude glavni nosilac regionalne diplomatije, baลก kao ลกto je nekada to ฤinio Henri Kisindลพer uย ime SADโ€œ.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com