U trendu

Savet Evrope, EU osnovali registar štete kao korak ka obeštećenju žrtava rata u Ukrajini

Savet Evrope formirao je registar štete u Ukrajini, koji treba da bude prvi korak ka stvaranju mehanizma za obeštećenje žrtava ruske agresije, saopšteno je danas na samitu Saveta Evrope.

Četrdeset zemalja članice Saveta Evrope i Evropska unija se pridružilo, ili izrazilo nameru da se pridruži registru, formiranom na samitu šefova država ili vlada članica Saveta, koji je 16. i 17. maja održan u islandskom Rejkjaviku.

Glavno sedište registra biće u Hagu, a imaće i kancelarije u Ukrajini. Za početak, registar treba da radi tri godine, a njegov mandat je da prikuplja dokaze i registruje zahteve koji se odnose na materijalnu štetu, gubitke ili povrede nastale zbog ruskog napada na Ukrajinu.

Registar treba da stvori uslove za osnivanje budućeg sveobuhvatnog mehanizma za obeštećenje žrtava ruske agresije.

Od ukupno 46 članica Saveta Evrope, Rezoluciji o parcijalnom sporazumu o registru štete se pridružilo 37 članica, a Andora, Bugarska i Švajcarska su izrazile nameru da se pridruže. Među osnivačima registra su i SAD, Japan i Kanada.

Na spisku članica Saveta Evrope koje su prihvatile osnivanje registra nema Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Turske, Jermenije i Azerbejdžana.

Veliki deo početnih izdataka za osnivanje i rad registra snosiće Evropska unija, koju su na samitu na Islandu predstavljali predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Generalna sekretarka Saveta Evrope Marija Pejčinović Burić rekla je da je odluka da se osnuje registar štete pod okriljem Saveta Evrope istorijska i da je od ključne važnosti za bilo kakav mehanizam kompenzacije žrtava.

„Sa podrškom veoma velike koalicije zemalja članica i nečlanica, kao i EU, to je prva pravno obavezujuća odluka da se Rusija pozove na odgovornost za svoja dela“, rekla je Pajčinović Burić.

Premijerka zemlje domaćina, Katrin Jakobsdotir rekla je da su „podrška i solidarnost sa Ukrajinom bili među glavnim prioritetima za islandsko predsedavanje (Savetom Evrope)“ i da je uložen naporan rad da bi se osiguralo da „ishod samita pokaže da je potrebno da Rusija ponese punu odgovornost za agresiju u Ukrajini“.

Naglašavajući da Savet Evrope „može i treba da ima važnu ulogu“ u tome da se obezbedi ta odgovornost, Jakobsdotir je ocenila da je „registar važan korak u opravcu pozivanja na odgovornost za zločine počinjene u brutalnom ruskom ratu i snažan izraz podrške Ukrajini“.

Premijer Ukrajine Denis Šmihalj je u ime svoje zemlje pozdravio osnivanje registra i pozvao i druge zemlje, „sa svih strana sveta, da se pridruže registru štete u znak podrške važnom pitanju ruske odgovornosti za rat protiv Ukrajine“.

„Registar je važna prekretnica na na putu pravde i reperacija za Ukrajinu i Ukrajince koji su toliko patili zbog ovog rata. Sada počinje naporan posao – moramo obezbediti da registar uskoro postane operativan kako bi žrtve ruske agresije mogle da podnesu svoje zahteve“, rekao je Šmihalj.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.