PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore formiralo je sedam predmeta, koji su u fazi izviđaja, a odnose se na ratne zločine protiv civilnog stanovništva, od kojih se jedan odnosi na događaje iz Drugog svetskog rata.
Ti podaci sadržani su u Platformi za učešće crnogorske delegacije na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u Briselu, u hibridnom formatu, sutra u Briselu, a dokument je nedavno usvojila vlada.
„U predmetu pod radnim nazivom ‘Bukovica’, Okružno javno tužilaštvo u Trebinju dostavilo je zamolnicu kojom je traženo preuzimanje krivičnog gonjenja protiv određenog broja lica. Međutim, kako je iz spisa predmeta prozilazilo da su državljani Crne Gore, na teritoriji Crne Gore izvršili krivična dela iz nadležnosti našeg tužilaštva, to su spisi shodno članu 40 Ugovora između Crne Gore i BiH o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, tretirani kao dostavljanje podataka kojima se ukazuje na izvršenje krivičnog dela na teritoriji Crne Gore, od državljana Crne Gore. Zbog toga je postupak u fazi izviđaja“, piše u Platformi za učešće crnogorske delegacije, prenosi portal RTCG.
U drugom predmetu formiranom po osnovu upućenog podneska od jednog lica u vezi s ratnim zločinom izvršenim u mestu Štrpce, SDT je po pribavljenim podacima od Specijalnog policijskog odeljenja nadležnim pravosudim organima Bosne i Hercegovine uputilo zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći.
„Takođe, u SDT-u formiran je predmet povodom navoda objavljenih u jednom dnevnom listu pod naslovom ‘Granatiranje Splita i uloga D.S’, u kojem se navodi da je S.D., kao poručnik fregate Ratne mornarice tadašnje JNA i komandant raketne topovnjače, 15. novembra 1991. godine naredio otvaranje vatre s ratnog broda po civilnim ciljevima na teritoriji grada Splita, kojom prilikom je došlo do stradanja određenog broja civila i nastala veća materijalna šteta, a radi provere da li su se u radnjama imenovanog lica stekli elementi nekog od krivičnog dela protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom“, naveli su u dokumentu.
Tvrdi se da je 23. jula prošle godine upućena zamolnica Državnom tužilaštvu Hrvatske za dostavljanje svih relevantnih podataka u vezi s navedenim krivično-pravnim događajem.
„U predmetu koji se odnosi na događaj iz Drugog svetskog rata, pod radnim nazivom ‘Jama Kotor’, službenici Uprave policije su po nalogu SDT-a početkom novembra 2022. izvršili radnje koje se tiču utvrđivanja određenih okolnosti, odnosno snimanja unutrašnjosti predmetnog objekta ‘Jame Kotor’, te i druge radnje u cilju omogućavanja vršenja uviđaja odnosno pristupa samom licu mesta koje se nalazi pod zemljom na dubini od oko 35 metara. Ostali predmeti se nalaze takođe u fazi izviđaja i u istima se preuzimaju potrebne mere i radnje u pravcu prikupljanja pravno relevantnih dokaza“, navedeno je u Platformi za učešće crnogorske delegacije.
Pojašnjava se da je u predmetu koji je formiran povodom ustupanja krivičnog gonjenja protiv jednog lica, državljanina Crne Gore, zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva SDT 22.oktobra pred Višim sudom u Podgorici podiglo optužnicu protiv P.(Ć).S.. Navodi se da je ta optužnica potvrđena od suda i postupak pred sudom je u toku.
„U izveštajnom periodu, Specijalno državno tužilaštvo je postupalo povodom tri zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći koje su u toku 2022. upućene od Tužilaštva BiH (dve) i Tužilaštva Republike Srpske (jedna), te uputilo ukupno tri zamolnice i to jednu zamolnicu Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, i dve zamolnice tužilaštvu BiH“, navedeno je u Platformi.
Sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije biće održan sutra u Briselu.
Iz Generalnog sekretarijata vlade saopšteno je da će sastanak otvoriti ministarka ekologije, prostornog paniranja i urbanizma i koordinatorka radom Ministarstva evropskih poslova Ana Novaković Đurović i šef Jedinice D2 za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom Direktoratu za susedstvo i pregovore o proširenju, Majkl Miler.
Na sastanku će biti razmatrano stanja i napredak ostvaren u okviru sektorskih pododbora i reforme javne uprave na planu usklađivanja s pravnom tekovinom EU.
Takođe, biće razmatrani rezultati koje je Crna Gora ostvarila u delu institucionalnih, zakonodavnih, političkih i ekonomskih reformi, uz projekciju planiranih aktivnosti, od održavanja poslednjeg sastanka Odbora u januaru prošle godine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com