Francuska agencija AFP piลกe danas da se Slovenija pominje kao moguฤi model za napore Katalonije da se odvoji od ล panije, podseฤajuฤi da je Slovenija postala nezavisna drลพava 1991. godine u krvavom raspadu Jugoslavije.
Agencija je hronoloลกki objasnila put Slovenije od referenduma u decembru 1990. godine, do juna 1991. godine kada je ova drลพava, sadaลกnja ฤlanica EU, proglasila nezavisnost.
AFP navodi da je veliki broj graฤana i slovenaฤkih medija podrลพao otcepljenje Katalonije prenoseฤi i reฤi predsednika Boruta Pahora.
„Srca mnogih Slovenaca kucaju za narod Katalonije“, rekao je aktuelni predsednik Slovenije, koji je i kandidat na predstojeฤim predsedniฤkim izborima zakazanim za 22. oktobar.
Prema reฤima prvog ministra spoljnih poslova nezavisne Slovenije Dimitrija Rupela, ta drลพava istoฤne Evrope koja se graniฤi sa Austrijom, Italijom i ostalima iskoristila je „veoma prigodan trenutak“.
„Mi smo nezavisnost dobili usred “proleฤne oluje“ u Evropi ili, ako vam se viลกe sviฤa, usred jugoslovenske krize i krize Sovjetskog saveza krajem Hladnog rata“, rekao je Rupel za AFP.
Agencija navodi da Slovenija kao i Katalonija imala snaลพnu ekonomiju, kao i veฤi stepen autonomije u okviru bivลกe zajedniฤke drลพave.
Slovenija je, kako je Rupel rekao, iลกla polako.
„Odrลพali smo referendum koji niko nije pokuลกao da spreฤi, izveli smo ga u miru, a zatim ฤekali ลกest meseci da bismo proglasili nezavisnost. Sveukupno, devet meseci je proลกlo od referenduma do kraja krize. Proces meฤunarodnog priznanja produลพen je do proleฤa 1992“, istakao je Rupel.
Meฤutim, kako se navodi, mnogo vaลพnije bilo je posredovanje Evropske unije i tromeseฤni period tranzicije.
Za ล paniju i Kataloniju, takav period bi mogao da omoguฤi „da sva neprijateljstva i pretnje budu uklonjene kako bi pregovori bili moguฤi“, smatra Rupel.
„EU bi trebalo da postavi okvire za takav dijalog, a zatim bismo mi mogli da pomognemo sa svojim iskustvom i saoseฤanjem“, dodao je on.
Zvaniฤno, vlada Slovenije pozvala je na mirno reลกenje katalonske krize, navodeฤi da je to unutraลกnje pitanje, ali su neki vodeฤi politiฤari otvoreno izneli svoje simpatije, podseฤa agencija.
„Kao predsednik moram da budem svestan da moja pozicija moลพe da bude shvaฤena kao meลกanje u domaฤu politiku drugih drลพava. Ali to je takoฤe pravo da kaลพem da smo mi Slovenci svesni da smo nezavisnost dobili kroz samoopredeljenje i da i drugi ljudi imaju pravo na to“, rekao je slovenaฤki predsednik Pahor.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com