U trendu

Tajna Å¡krinje

Ekipa filma „Tajna Å¡krinje“ spakovala je kofere 25. februara 2005. godine, izljubila se sa svojim voljenima, ukrcala se na čarter let i uputila se ka dalekoj zapadnoj Indiji na puteÅ¡estvije od skoro godinu dana po raznim lokacijama, Å¡to je samo po sebi postalo avantura kakvu je retko ko mogao da predvidi. Vreme je vraćeno skoro 300 godina unazad, u doba kada su gusari slobodno krstarili karipskim vodama i neprestano izazivali evropske hegemoniste koji su vladali Karibima. Rik Hajnriks je sa svojim timom rekonstruisao Port Rojal s joÅ¡ većom detaljnošću nego u prvom filmu, uz dodatne građevine „East India Trading“ kompanije, dokova i prostorija.

Zalivom je dominirao usidreni Baunti, potpuno opremljeni jedrenjak. Baunti, kao i njegov imenjak iz istorije, ima nesvakidaÅ¡nju proÅ¡lost. Napravljen je 1962. godine za Metro Goldvin Majerovu verziju filma „Pobuna na brodu Baunti“, gde su glavne uloge imali Marlon Brando, Trevor Hauard i Ričard Haris. To je prvi brod sagrađen u potpunosti za potrebe snimanja filma. Njegova izgradnja počela je 1960. godine u brodogradiliÅ¡tu Smit i Ruland u Lunenburgu, Nova Å kotska, i trajala je sedam meseci. Kada je zavrÅ¡en, brod je prevezen na Tahiti, gde je film sniman. Pravi istorijski brod Baunti bio je dug samo 30 metara, a njegov filmski dvojnik imao je duÅŸinu od 40 metara, s glavnim jedrom visokim skoro 35 metara.

Tu su bili i drugi dvojnici glavnih zvezda, uključujući Tonija Anđelotija, Tea Kiprija, Zaka Hadsona i Tomasa Duponta, koji su skakali, tukli se i snimili neke stvarno vratolomne scene koje, zahvaljujući zdravom razumu i uslovima osiguranja, nisu radili, a hteli su, DÅŸoni Dep, Orlando Blum i Kira Najtli. Prvobitno napravljena na stejdÅŸu 2 studija Volt Dizni u Brubanku nekoliko meseci ranije, prava lokacija rekonstruisana je na setu na reci Pantano. Zahvaljujući scenografima koji su napravili drvene brvnare na obalama reke, lokacija je odavala isti utisak kao one u studiju i u močvarnoj oblasti „Pirata sa Kariba“. „Obradili smo te brvnare u naÅ¡em skladiÅ¡tu, rastavili ih, smestili u male čamce, odvezli ih do lokacije i postavili ih za nekoliko dana“, objaÅ¡njava Greg Kalas. S obzirom na to da je reka ekoloÅ¡ki osetljiva, svi glumci, ekipa i oprema morali su da se prevezu uzvodno u čamcima na vesla ili na električne motore, te im je uzvodno bilo potrebno i viÅ¡e od 45 minuta da stignu do lokacije za snimanje.

Olujno vreme je joÅ¡ jednom prekinulo snimanje, ali se nebo konačno razvedrilo, pa je dozvolilo Goru Verbinskom i zvezdama da zavrÅ¡e planirani posao. Svakoga ko je kretao uzvodno nakon sutona veliki svici koji su kruÅŸili noćnim nebom podsećali su joÅ¡ jednom na voÅŸnju koja je sve započela. Međutim, u utorak, 18. oktobra, postalo je jasno da će tropska oluja Vilma – koja je upravo uznapredovala u uragan Vilma – napraviti iznenadni desni zaokret od poluostrva Jukatan i krenuti pravo prema Floridi, samo 50 milja ispod ostrva Grand Bahama. Dok je vlaÅŸnost vazduha rasla, oblaci su počeli da se gomilaju i produkcija je uÅŸurbano počela da se sprema za najgore.

Velika je ironija da je samo dve nedelje ranije ekipa pretprodukcije joÅ¡ jednog projekta DÅŸerija Brukhajmera, „DeÅŸa vi“, morala da bude evakuisana iz Nju Orleansa kada se monstruozni uragan Katrina sunovratio prema zalivu. Brukhajmer i njegova ekipa počeli su da organizuju obezbeđivanje lokacija koliko je god moguće. Ostrvo Grand Bahama ravno je kao tanjir, nema viÅ¡ih delova, i preÅŸivelo je teÅ¡ke udare u septembru 2004, posle naleta uragana Fransis i DÅŸeni.

Kada su 18. oktobra otiÅ¡li na spavanje, Vilma je bila uragan samo prve kategorije. Do jutra je doÅ¡la do pete kategorije i dostigla status najsnaÅŸnijeg uragana u istoriji s pratećim vetrovima od 175 do 215 milja na sat.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.