Automobili na paru

Viลกe od 100.000 patenata bilo je potrebno da bi se napravila verzija automobila koja se danas koristi ลกirom sveta. U vremenu u kojem ลพivimo malo ko obraฤ‡a paลพnju na automobile, izuzev kada je u pitanju neki izuzetno skup i luksuzan model. Meฤ‘utim, stvaranje ฤetvorotoฤkaลกa teklo je sporo i mukotrpno, a prvi automobil je nastao zahvaljujuฤ‡i nizu pronalazaka razliฤitih tvoraca.
Prvi model vozila na ฤetiri toฤka pojavio se 1769. godine u Francuskoj, a konstruisao ga je inลพenjer i mehaniฤar Nikolas Dลพozef Kinjo. To je u stvari bio vojni traktor koji se kretao uz pomoฤ‡ parnog motora, a koriลกฤ‡en je u vojne svrhe. Kinjo je bio i prvi vozaฤ koji je doลพiveo saobraฤ‡ajnu nesreฤ‡u. Na sreฤ‡u, nije bio teลพe povreฤ‘en, ali je to bio nagoveลกtaj nepovoljnih dogaฤ‘aja koji su usledili – jedan od njegovih finansijera je ubrzo umro, a drugi je bio teลกko povreฤ‘en u jednoj nesreฤ‡i, pa je i novac za eksperimentisanje na usavrลกavanju vozila presuลกio.
Zatim su mnogobrojni pronalazaฤi, koristeฤ‡i ideje ovog izumitelja, pokuลกavali da stvore vozilo koje ฤ‡e se kretati na sopstveni pogon. Prvi automobili svojim izgledom nisu nimalo podseฤ‡ali na one koje danas viฤ‘amo na ulicama. Kretali su se na parni pogon i bili su izrazito buฤni, pa su prolaznici u panici beลพali od njih. Vozili su brzinom od tri kilometra na ฤas, a ispred njih je iลกao ฤovek s crvenom zastavom, kako bi na njihov dolazak upozorio ostale uฤesnike u saobraฤ‡aju. Ova vozila podseฤ‡ala su na starinske koฤije, imala su drvene toฤkove, a veliki parni kazan nalazio se iza vozaฤa.
Tridesetih godina 19. veka pojavili su se automobili koji su se kretali pomoฤ‡u elektriฤne energije, a pronalazaฤ je bio Robert Anderson iz ล kotske.
U decenijama koje su usledile tragalo se za brลพim, stabilnijim i manje opasnim vozilom, koje ฤ‡e ljudi rado koristiti. Viลกe izumitelja ostalo je zabeleลพeno u istoriji po svojim pronalascima, a naroฤito su ostali zapamฤ‡eni Gotlib Dajmler i Karl Benc. Oni su kasnije osnovali automobilske industrije koje su i danas meฤ‘u vodeฤ‡ima u svetu.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com