Brat mu je bio Hitlerova desna ruka, a on je mrzeo naciste i spasavao Jevreje

Herman Gering radio je sve kako bi pobio ลกto viลกe Jevreja, a njegov dve godine mlaฤ‘i brat Albert svim silama se trudio da ih spasi ลกto god viลกe moลพe. Braฤ‡a se nisu nikad previลกe druลพila ni slagala, vodili su potpuno razliฤite ลพivote, imali razliฤita miลกljenja pa su i Drugi svetski rat proveli su na totalno razliฤitim stranama.

Stariji Herman je u Hitlerovomย Treฤ‡em Rajhu bio ministar i vrhovni zapovednik, predsednik Rajha, otac zloglasnog Gestapa i Firerov naslednik. Njegov brat Albert spasavao je Jevreje sigurne smrti od nacistiฤke ruke. Prezirao je nacizam i ฤinio sve da spasi ลกto viลกe ljudskih ลพivota.

Albertย Gering nije kao umiลกljeni i taลกti Herman proveo Prvi svetski rat zapovedajuฤ‡i slavnom eskadrilom, rat je proveo u blatu rovova. Od poฤetka se protivio nacizmu, ลพiveo je dvadesetih i tridesetih godina u multikulturalnom Beฤu gde je uลพivao u ลพivotu okruลพen prijateljima umetnicima, sa puno vina, dobre hrane, zabave i ลพena. Elegantni i ลกarmantni Albert radio je za filmsku kompaniju u vlasniลกtvu braฤ‡e Jevreja, Oskara i Kurta Pilcera koji su mu postali prijatelji. Braฤ‡a koja su ลพivela potpuno razliฤitim ลพivotnim stilovima nisu previลกe komunicirala izmeฤ‘u dva rata.

Albert je znao da spomene svog brata Hermana bliskom prijatelju Albertu Benbasatu.

– O, imam ja brata u Nemaฤkoj koji se druลพi i blizak je sa onim gadom Hitlerom. I sigurno neฤ‡e dobro zavrลกiti ako nastavi da ide tim putem- govorio je Albert.

Kad je stariji brat po Hitlerovom nalogu napravio sve kako bi ลกto pre pripojio Austriju Treฤ‡em Rajhu, Albert je odluฤio da iskoristi njegovu moฤ‡ i uticaj. Zahvaljujuฤ‡i svom imenu uspeo je da spasi svoje bivลกe ลกefove Pilcere kad su ih nacisti uhapsili. Spasio je i uglednog austrijskog muziฤara Franca Lehara i njegovu suprugu. Herman je, posle je priznao Albert, kada je porodica bila u pitanju, imao mekano srce, a Albert je to iskoriลกฤ‡avao manipuliลกuฤ‡i njegovim egom i igrajuฤ‡i na njegov oseฤ‡aj porodiฤne duลพnosti.

Albert je tokom rata postao biznismen, na poziciji direktora zaduลพenog za izvoz u kompaniji ล koda u okupiranoj ฤŒehoslovaฤkoj. U to vreme kompanija je bila jedan od vodeฤ‡ih proizvoฤ‘aฤa oruลพja. Bio je u bliskim kontaktima sa pokretom otpora u ฤŒeลกkoj i na sve moguฤ‡e naฤine pomagao Jevrejima i ostalim disidentima kako bi se sakrili od nacistiฤkog reลพima. Dosta puta je krivotvorio potpis svog brata kako bi Jevreji dobili valjane tranzitne papire koji su ih ลกtitili od logora. Slao bi kamione u logore sa zahtevima da mu trebaju logoraลกi kao radna snaga. Nakon toga bi ih pustio na slobodu.

Gestapo ga je pratio i imao o njegovim aktivnostima sve dokumentovano. Izveลกtaji o njemu su se gomilali pa je tokom rata ฤetiri puta bio izdat nalog za njegovo hapลกenje. Nikad nije osuฤ‘en. Veliki brat bi uvek bio tu da mlaฤ‘eg brata izvuฤe iz problema. Iako je na neki naฤin Herman znao da i on rizikuje i svoj ลพivot dopuลกtajuฤ‡i da njegov mali brat radi protiv reลพima, sve mu je tolerisao. Prema nekim istoriฤarima, potajno je bio ponosan na njega i hteo je da pokaลพe kako je Albert snaลพan kao i on, ali na neki drugi naฤin. Uprkos ratu i svemu ลกto ih je delilo, on je odluฤio bratu uvek da pomaลพe.

Herman je psihijatru Leonu Goldensonu u Nirnbergu 1946. za svog brata Alberta rekao: – Nikad nije bio zainteresovan za politiku i vojsku za razliku od mene. Bio je tih i nekako odvojen od sveta. Ja sam uvek voleo druลกtvo i guลพvu, a on ne. Bio je nekako melanholiฤan i pesimistiฤan, a ja sam uvek bio veliki optimista. Uprkos svemu, Albert nije loลก ฤovek.

Albert se teลกko nosio sa stigmom porodiฤnog prezimena. Odao se alkoholu i pao u depresiju. Njegova treฤ‡a supruga, ฤŒehinja Mila, uzela je njihovo jedino dete, devojฤicu Elizabet i preselila u Peru. Albert je nastavio da ลพivi skromno u malom stanu povremeno piลกuฤ‡i i prevodeฤ‡i. Od Vlade je dobio i penziju.

Pre smrti 1966. oลพenio se ฤetvrti put svojom kuฤ‡nom pomoฤ‡nicom ลพeleฤ‡i da ona nasledi sve ลกto je imao. Umro je u 69. godini ลพivota, sahranjen je u Minhenu, a njegova dobra dela ostala su javno nepriznata. Tek u poslednjih nekoliko godina o njemu se poฤelo govoriti kao o „dobrom Geringu“, prenosi portal 24sata.

Herman Gering imao je i starijeg brata Karla koji se takoฤ‘e nije slagao sa nacistiฤkim reลพimom. Joลก je pre rata emigrirao u SAD, gde je dobio i sina Vernera, koji se borio protiv svog strica u Drugom svetskom ratu.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com