Nauฤnici su otkrili novu populaciju pigmejskih plavih kitova u Indijskom okeanu, koji su decenijama uspevali da ostanu skriveni uprkos svojoj veliฤini. Istraลพivaฤi su otkrili nepoznate kitove analizirajucฬi akustiฤne podatke prikupljene podvodnim akustiฤnim detektorom za otkrivanje nuklearnih bombi, zahvaljujucฬi kojem su ฤuli jedinstvenu pesmu.
Nova populacija pigmejskih plavih kitova (Balaenoptera musculus brevicauda) โ manja podvrsta plavog kita koja dostiลพe maksimalnu duลพinu od 24 metra โnazvana je populacijom ฤagos, po grupi ostrva u Indijskom okeanu u blizini kojih je otkriveno njihovo staniลกte.
โJoลก uvek otkrivamo nestale populacije najvecฬe ลพivotinje koja je ikada ลพivela. To je joลก jedan dokaz teลกkocฬe prouฤavanja ลพivota u okeanuโ, rekla je za โLajv sajensโ Trejsi Rodลพers, morski ekolog sa Univerziteta u Novom Juลพnom Velsu u Australiji.
Detektori bombi
โPlave kitove je generalno teลกko nacฬi. Industrijskim kitolovom dovedeni su do ivice izumiranja i vrlo sporo se oporavljaju.โ, rekla je glavna autorka Emanuela Liroj, post doktorantkinja na Univerzitetu u Novom Juลพnom Velsu.
Prema Centru za bioloลกku raznolikost, trenutno na juลพnoj hemisferi ลพivi oko 5.000 do 10.000 plavih kitova, a pre industrijskog lova bilo ih je oko 350.000. Preostali su ฤesto usamljeni na velikim podruฤjima ลกto ih ฤini lakลกom metom za lovce.
โNajbolji naฤin da ih prouฤimo je pasivni akustiฤki nadzor, ali to znaฤi da moramo da imamo hidrofone koji snimaju u razliฤitim delovima okeanaโ, rekla je Emanuela Liroj.
U Indijskom okeanu su postavljeni ograniฤeni nauฤni akustiฤki nizovi, a tim istraลพivaฤa koristio je podvodne detektore nuklearnih bombi koji pripadaju Organizaciji o ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBTO) โ meฤunarodnoj grupi koja koristi globalnu mreลพu podvodnih akustiฤnih releja za otkrivanje ilegalnih testova nuklearnih bombi u okeanima. Ovo je istraลพivaฤima omogucฬilo pristup dugoroฤnom skupu podataka o buci ลกirom Indijskog okeana.
โPodaci CTBTO-a su vaลพna meฤunarodna imovina. Mislim da je u redu ลกto je isti sistem koji svet ฤuva od nuklearnih bombi dostupan istraลพivaฤima i omogucฬava mnoลกtvu nauฤnika, ukljuฤujucฬi i nas, da se bave naukom o moru ลกto ne bi bilo mogucฬe bez tako sofisticiranih hidroakustiฤkih nizovaโ, rekla je Rodลพersova.
Pesme plavih kitova
Nakon analize podataka, istraลพivaฤi su otkrili odreฤenu pesmu plavog kita koja se ranije nije ฤula.
โPesme plavih kitova vrlo su jednostavne u smislu da ponavljaju isti obrazac, ali svaka podvrsta i populacija plavog kita ima drugaฤiji tip pesmeโ, rekla je Lirojeva.
Generalno, pesme plavih kitova su duge, imaju nisku frekvenciju โ ponekad ispod one koju ljudi mogu da ฤuju (ispod 20 herca) โ visokog intenziteta i ponavljaju se u redovnim intervalima. Ali razliฤite grupe kitova imaju pesme koje se razlikuju u trajanju, strukturi i broju razliฤitih odeljaka.
Pesma ฤagosa, koji pripadaju novoj pigmejskoj populaciji, ima tri dela, od kojih je prvi najsloลพeniji, a slede dva osnovna dela.
โOva nova pesma kitova bila je dominantan deo zvuฤne kulise u Centralnom ekvatorijalnom Indijskom okeanu u poslednjih skoro 18 godinaโ, rekla je Rodลพersova.
Zbog rasprostranjenosti pesme, istraลพivaฤi su uvereni da pesma pripada potpuno novoj populaciji, a ne samo nekolicini usamljenih pojedinaca. Meฤutim, taฤna veliฤina nove populacije ostaje misterija.
โNaลพalost, nemamo predstavu o veliฤini populacije plavog kita. Akustiฤne ankete nam joลก ne mogu dati ove informacijeโ, rekala je Lirojeva.
Joลก jedna vrsta plavih kitova
Vizuelna identifikacija je i dalje potrebna da bi se definitivno potvrdilo postojanje populacije ฤagos, ali istraลพivaฤi su uvereni da cฬe to biti samo pitanje vremena.
U decembru 2020. druga studija koja koristi akustiฤne ankete, ฤiji su koautori Trejsi Rodลพers i Emanuela Liroj, otkrila je joลก jednu novu populaciju plavih kitova u blizini Omana.
โOvo nas vodi do pet populacija plavih kitova u Indijskom okeanuโ, rekla je Rodลพersova i dodala da ova otkricฬa ne bi bila mogucฬa bez akustiฤnih istraลพivanja.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com