โOrao ne lovi muveโ, govorili su stari Rimljani, aludirajucฬi na to da se โvelikiโ ljudi ne bave sitnicama, a ako se prihvate nekog posla, onda to rade kako im dolikuje, temeljno i ozbiljno. A ideja Napoleona Bonaparte da potkopa rusku ekonomiju uz pomocฬ falsifikovanog novca, bila je upravo takav posao.
Nikome nije poznato ko je autor genijalne ideje daย se uoฤi rata potkopa neprijateljska ekonomija ubacivanjem ogromnih koliฤina falsifikovanog novca. Sprovoฤenje ove grandiozne ideje zahtevalo je drลพavni pristup iย organizaciju naย tom nivou.
Poลกto je predvideo korist od tog poduhvata, Napoleon je obezbedio odgovarajucฬe uslove za njenu implementaciju. Godine 1810. u juลพnom predgraฤu Pariza, Monruลพu, Francuzi su kupili napuลกtenu vilu, gde su dopremljeni neophodni materijal iย oprema. Tamo su bili smeลกteni iย radnici. Veruje se da je uย proizvodnji falsifikovanog novca direktno uฤestvovao iย iskusni graver gospodin Lala, koji je napravio matricu zaย falsifikovanje.
Falsifikatori nisu odmah poฤeli sa poslom, jer je ruski novac bio ozbiljno zaลกticฬen. Prvo su veลพbali naย novcu izย Beฤke banke, ali je Napoleon stupio uย brak sa austrijskom princezom Marijom Lujzom, pa verovatno nije ลพeleo daย stvara probleme svom tastuย โ caru Francu Prvom, zbog ฤega je โaustrijski projekatโ uskoro zavrลกen. Ipak je deo falsifikovanog novca dospeo uย Austriju.
Nakon toga, Francuzi su sve sile usmerili protiv Rusije i njene ekonomije. Preko francuskog agenta Armanda Avgusta Luisa de Kolenkura, koji se nalazio naย ruskom dvoru, uย Monruลพ su dostavljeni uzorci novฤanica koje su izdate 1810. godine, iย falsifikatori su poฤeli sa radom. Posle detaljne analize, falsifikovani novac je naย kraju izgledao kao original. Tada je samo preostalo daย se ova โbomba usporenog dejstvaโย dostavi naย adresu, zaย ลกta su bili zaduลพeni ljudi varลกavskog bankara Frenkela.
Sve je uraฤeno jednostavno, falsifikovani novac je stizao uย obiฤnim koferima, nakon ฤega je ubaฤen uย kanale cirkulisanja novca. Svaki uspeลกni posao zahteva ลกirenje,ย pa tako iย kriviฤni.
Velika armija Napoleona Bonaparte je 12. juna 1812. godine prodrla naย teritoriju Ruskog carstva. Fabrika zaย falsifikovanje je premeลกtena uย Varลกavu. Meฤutim, jedna stacionirana fabrika je zaย Napoleona bilo malo, pa je direktno meฤu vojne trupe poslao pokretne ลกtamparije. Nekoliko njih je radilo uย zadnjem delu trupa koje su se kretale ka Moskvi.
Napoleonu je bilo potrebno sve viลกe laลพnih novฤanica, uz pomocฬ kojih su kupovali stoฤnu hranu zaย konje. I ลกto je najvaลพnije iย ลกto znaฤajno oslikava karakter francuskog caraย โ tim novcem je isplatio vojnike iย oficire uย Rusiji. Napoleon je vodio ciniฤnu politiฤku ekonomiju: naย okupiranoj teritoriji isplatio je falsifikovani novac onima koji su svojom krvlju uฤinili njega slavnim.
Napoleon niย pre niย posle nije lokalnom stanovniลกtvu placฬao falsifikovanim novcem, niย u Nemaฤkoj, niย u Italiji, ล paniji, Africi. Izgleda da je to jedino bilo mogucฬe u โdivljojโย Rusiji. Laลพne novฤanice koje su proizvedene uย Varลกavi, premeลกtene su uย Vilnjus, odakle su centralizovano distribuirane.
Nakonย ลกto se ruska carska vojska povukla izย Moskve, dve francuske pokretne ลกtamparije su preseljene uย prostorije kod Preobraลพenskog groblja. Uprkos teลกkocฬama prilikom snabdevanja vojske iย ogromnom poลพaru, vojni falsifikatori su nastavljali neumorno sa radom. Vrlo je mogucฬe da je uย Moskvi, uย blizini centra grada, bila smeลกtena joลก jedna ลกtamparija. Poznato je daย su falsifikatori zaย to vreme pokuลกali daย vrลกe zamenu sa lokalnim stanovniลกtvom, kupujucฬi od Moskovljana srebrni novac uย zamenu zaย falsifikovani novac, iย to po โpovoljnomโย kursu: zaย srebrnu rublju su davali pet rubalja uย novฤanicama, iako je zvaniฤni kurs bio oko ฤetiri rublje.
Napuลกtajucฬi Moskvu, velika vojska je ostavila iย ลกtamparije sa falsifikovanim novcem. Poลพar ih nije progutao, aย novac su primetili ruski oficiri iย vojnici. Bili su iznenaฤeni koliฤinom iย kvalitetom Napoleonovog laลพnog novca. Dve maลกine iย 34 kola falsifikovanog novca Francuzi su ostavili, jer je ovaj dragoceni teret ipak postao preteลพak prilikom povlaฤenja gladne iย iscrpljene Napoleonove vojske. Kada je preลกao reku Berezinu, Napoleon je napustio svoju vojsku iย ลพurno se uputio ka Parizu, jer je naย umu imao sastavljanje nove vojske kako bi โzapoฤeo novi bojโ. Car je teลกko podneo predaju Vilnjusa, jer je imao naย umu iย velike koliฤine falsifikovanog novca koje su tamo ostale. Jednom je Napoleon izdao nareฤenje daย se uniลกti novac, ali znajucฬi svoje potฤinjene, sumnjao je da cฬe njegova naredba biti ispunjena. Oni su deo novca podelili izmeฤu sebe, aย ostatak su ostavili. Ruska vojska se domogla laลพnog novca.
Napoleon je ovim postupkom naneo ozbiljnu ลกtetu ruskoj ekonomiji. Najgore od svega je to ลกto su izazvali nepoverenje stanovniลกtva prema drลพavnim finansijama. Niko neย zna koliko je taฤno falsifikovanog novca puลกteno uย promet. Izvori navode razliฤite sume, koje se krecฬu od 10 miliona naviลกe.
Napoleonovi falsifikatori su sve precizno izraฤunali: najviลกe su ลกtampali novฤanice uย vrednosti od 10, 25, 50 rubalja, jer su vecฬinom one bile uย upotrebi. Da bi se zaลกtitili interesi Ruskog carstva, zvaniฤnici Drลพavnog trezora iย Ministarstva finansija pokrenuli su povlaฤenje laลพnog novca izย upotrebe. Meฤutim, falsifikovani novac nije uย potpunosti identifikovan iย nalazio se uย prometu sve doย potpunog ukidanja novฤanica, odnosno doย reforme grofa E. F. Kankrina.
Detalj koji je ukazivao da je novฤanica laลพna, jeste pre svega izgled papira, jer Francuzi nisu uspeli uย potpunosti daย preslikaju teksturu iย nijanse boja. Prilikom masovne proizvodnje, falsifikatori su โลพiveโย potpise ovlaลกcฬenih lica zamenili faksimilima. Takoฤe su pravili greลกke uย tekstu naย novฤanicama, jer graveri nisu znali ruski.
Ipak je Napoleon uย potpunosti uspeo uย prvom velikom pokuลกaju koriลกcฬenja falsifikovanih novฤanica uย svrhu onoga ลกto se danas naziva โhibridni ratโ. On je bio prvi, ali neย i poslednji, jer su njegovo iskustvo aktivno razvijali osvajaฤi potonjih epoha.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com