Hibridni rat: I Napoleon je tako ratovao protiv Rusije

โ€žOrao ne lovi muveโ€œ, govorili su stari Rimljani, aludirajucฬi na to da se โ€žvelikiโ€œ ljudi ne bave sitnicama, a ako se prihvate nekog posla, onda to rade kako im dolikuje, temeljno i ozbiljno. A ideja Napoleona Bonaparte da potkopa rusku ekonomiju uz pomocฬ falsifikovanog novca, bila je upravo takav posao.

Nikome nije poznato ko je autor genijalne ideje daย se uoฤi rata potkopa neprijateljska ekonomija ubacivanjem ogromnih koliฤina falsifikovanog novca. Sprovoฤ‘enje ove grandiozne ideje zahtevalo je drลพavni pristup iย organizaciju naย tom nivou.

Poลกto je predvideo korist od tog poduhvata, Napoleon je obezbedio odgovarajucฬe uslove za njenu implementaciju. Godine 1810. u juลพnom predgraฤ‘u Pariza, Monruลพu, Francuzi su kupili napuลกtenu vilu, gde su dopremljeni neophodni materijal iย oprema. Tamo su bili smeลกteni iย radnici. Veruje se da je uย proizvodnji falsifikovanog novca direktno uฤestvovao iย iskusni graver gospodin Lala, koji je napravio matricu zaย falsifikovanje.

Falsifikatori nisu odmah poฤeli sa poslom, jer je ruski novac bio ozbiljno zaลกticฬen. Prvo su veลพbali naย novcu izย Beฤke banke, ali je Napoleon stupio uย brak sa austrijskom princezom Marijom Lujzom, pa verovatno nije ลพeleo daย stvara probleme svom tastuย โ€” caru Francu Prvom, zbog ฤega je โ€žaustrijski projekatโ€œ uskoro zavrลกen. Ipak je deo falsifikovanog novca dospeo uย Austriju.

Nakon toga, Francuzi su sve sile usmerili protiv Rusije i njene ekonomije. Preko francuskog agenta Armanda Avgusta Luisa de Kolenkura, koji se nalazio naย ruskom dvoru, uย Monruลพ su dostavljeni uzorci novฤanica koje su izdate 1810. godine, iย falsifikatori su poฤeli sa radom. Posle detaljne analize, falsifikovani novac je naย kraju izgledao kao original. Tada je samo preostalo daย se ova โ€žbomba usporenog dejstvaโ€œย dostavi naย adresu, zaย ลกta su bili zaduลพeni ljudi varลกavskog bankara Frenkela.

Sve je uraฤ‘eno jednostavno, falsifikovani novac je stizao uย obiฤnim koferima, nakon ฤega je ubaฤen uย kanale cirkulisanja novca. Svaki uspeลกni posao zahteva ลกirenje,ย pa tako iย kriviฤni.

Velika armija Napoleona Bonaparte je 12. juna 1812. godine prodrla naย teritoriju Ruskog carstva. Fabrika zaย falsifikovanje je premeลกtena uย Varลกavu. Meฤ‘utim, jedna stacionirana fabrika je zaย Napoleona bilo malo, pa je direktno meฤ‘u vojne trupe poslao pokretne ลกtamparije. Nekoliko njih je radilo uย zadnjem delu trupa koje su se kretale ka Moskvi.

Napoleonu je bilo potrebno sve viลกe laลพnih novฤanica, uz pomocฬ kojih su kupovali stoฤnu hranu zaย konje. I ลกto je najvaลพnije iย ลกto znaฤajno oslikava karakter francuskog caraย โ€” tim novcem je isplatio vojnike iย oficire uย Rusiji. Napoleon je vodio ciniฤnu politiฤku ekonomiju: naย okupiranoj teritoriji isplatio je falsifikovani novac onima koji su svojom krvlju uฤinili njega slavnim.

Napoleon niย pre niย posle nije lokalnom stanovniลกtvu placฬao falsifikovanim novcem, niย u Nemaฤkoj, niย u Italiji, ล paniji, Africi. Izgleda da je to jedino bilo mogucฬe u โ€ždivljojโ€œย Rusiji. Laลพne novฤanice koje su proizvedene uย Varลกavi, premeลกtene su uย Vilnjus, odakle su centralizovano distribuirane.

Nakonย ลกto se ruska carska vojska povukla izย Moskve, dve francuske pokretne ลกtamparije su preseljene uย prostorije kod Preobraลพenskog groblja. Uprkos teลกkocฬama prilikom snabdevanja vojske iย ogromnom poลพaru, vojni falsifikatori su nastavljali neumorno sa radom. Vrlo je mogucฬe da je uย Moskvi, uย blizini centra grada, bila smeลกtena joลก jedna ลกtamparija. Poznato je daย su falsifikatori zaย to vreme pokuลกali daย vrลกe zamenu sa lokalnim stanovniลกtvom, kupujucฬi od Moskovljana srebrni novac uย zamenu zaย falsifikovani novac, iย to po โ€žpovoljnomโ€œย kursu: zaย srebrnu rublju su davali pet rubalja uย novฤanicama, iako je zvaniฤni kurs bio oko ฤetiri rublje.

Napuลกtajucฬi Moskvu, velika vojska je ostavila iย ลกtamparije sa falsifikovanim novcem. Poลพar ih nije progutao, aย novac su primetili ruski oficiri iย vojnici. Bili su iznenaฤ‘eni koliฤinom iย kvalitetom Napoleonovog laลพnog novca. Dve maลกine iย 34 kola falsifikovanog novca Francuzi su ostavili, jer je ovaj dragoceni teret ipak postao preteลพak prilikom povlaฤenja gladne iย iscrpljene Napoleonove vojske. Kada je preลกao reku Berezinu, Napoleon je napustio svoju vojsku iย ลพurno se uputio ka Parizu, jer je naย umu imao sastavljanje nove vojske kako bi โ€žzapoฤeo novi bojโ€œ. Car je teลกko podneo predaju Vilnjusa, jer je imao naย umu iย velike koliฤine falsifikovanog novca koje su tamo ostale. Jednom je Napoleon izdao nareฤ‘enje daย se uniลกti novac, ali znajucฬi svoje potฤinjene, sumnjao je da cฬe njegova naredba biti ispunjena. Oni su deo novca podelili izmeฤ‘u sebe, aย ostatak su ostavili. Ruska vojska se domogla laลพnog novca.

Napoleon je ovim postupkom naneo ozbiljnu ลกtetu ruskoj ekonomiji. Najgore od svega je to ลกto su izazvali nepoverenje stanovniลกtva prema drลพavnim finansijama. Niko neย zna koliko je taฤno falsifikovanog novca puลกteno uย promet. Izvori navode razliฤite sume, koje se krecฬu od 10 miliona naviลกe.

Napoleonovi falsifikatori su sve precizno izraฤunali: najviลกe su ลกtampali novฤanice uย vrednosti od 10, 25, 50 rubalja, jer su vecฬinom one bile uย upotrebi. Da bi se zaลกtitili interesi Ruskog carstva, zvaniฤnici Drลพavnog trezora iย Ministarstva finansija pokrenuli su povlaฤenje laลพnog novca izย upotrebe. Meฤ‘utim, falsifikovani novac nije uย potpunosti identifikovan iย nalazio se uย prometu sve doย potpunog ukidanja novฤanica, odnosno doย reforme grofa E. F. Kankrina.

Detalj koji je ukazivao da je novฤanica laลพna, jeste pre svega izgled papira, jer Francuzi nisu uspeli uย potpunosti daย preslikaju teksturu iย nijanse boja. Prilikom masovne proizvodnje, falsifikatori su โ€žลพiveโ€œย potpise ovlaลกcฬenih lica zamenili faksimilima. Takoฤ‘e su pravili greลกke uย tekstu naย novฤanicama, jer graveri nisu znali ruski.

Ipak je Napoleon uย potpunosti uspeo uย prvom velikom pokuลกaju koriลกcฬenja falsifikovanih novฤanica uย svrhu onoga ลกto se danas naziva โ€žhibridni ratโ€œ. On je bio prvi, ali neย i poslednji, jer su njegovo iskustvo aktivno razvijali osvajaฤi potonjih epoha.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com