Ovaj dragi kamen je izuzetno redak i priliฤno skup. Meฤutim, to nije jedino ลกto ga izdvaja od ostalih. Ovaj ima i jedinstveno ime – aleksandrit.
Svojom lepotom i sjajem opฤinio je ฤlanove ruske carske porodice, a u ฤast proslave punoletstva princa Aleksandra, buduฤeg cara, ovom dotad nepoznatom dragulju dato je carsko ime – aleksandrit. Ono ลกto ga izdvaja od drugog kamenja i ฤini posebnim jeste i njegova kameleonska priroda. Pod prirodnim sunฤevim svetlom aleksandrit je zelene boje, a pod veลกtaฤkim svetlom i svetlom sveฤa menja boju u purpurnocrvenu. Za ovu ฤudnu promenu boja odgovoran je hrom, koji sadrลพi u sebi. Meฤutim, za razliku od drugog dragog kamenja, ovaj se ne moลพe pohvaliti dugom istorijom. Otkriven je u Rusiji, na Uralu, tek 1830. godine.
Glavna nalaziลกta su na Uralu, pored reke Tokovaje, ali su otkrivena i na ล ri Lanki. U Americi i Evropi proizvodi se sintetiฤki aleksandrit, koji je jako teลกko razlikovati od prirodnog. Najveฤi kristal ฤuva se u muzeju Ferman u Moskvi. U Vaลกingtonu se nalazi primerak izuzetne lepote teลพak 66 karata, dok je u Prirodnjaฤkom muzeju u Londonu neลกto lakลกi primerak – od 43 karata. Ipak, najveฤi dosad pronaฤeni aleksandrit potiฤe iz ล ri Lanke; teลพak je ฤitavih 1.876 karata, a ฤuva se u jednoj privatnoj kolekciji.
Iako joลก uvek veoma redak meฤu juvelirskim kreacijama, aleksandrit se svrstava meฤu vrlo otporno drago kamenje koje trpi udare i ne zahteva neku posebnu negu. Danas se koristi za izradu skupog nakita. Mala koliฤina ovog kamenja nalazi se na trลพiลกtu, ali njegova neobiฤna svojstva odreฤuju i njegovu vrtoglavo visoku cenu.
S najmlaฤim u carstvu dragog kamenja nisu povezane nikakve legende i verovanja. U Rusiji se smatra da je namenjen dinamiฤnim i energiฤnim osobama, sklonim promenama, inovacijama i avanturama. Osobe slabog karaktera i volje ne bi trebalo da ga nose.
Preko dana je jedne boje, a noฤu druge. Ova neverovatna osobina ฤini ga zaista posebnim i vrednim carskog imena.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com