Korak po korak

Iako mnogi radije biraju odmor uz knjigu ili televiziju nego rekreaciju, trฤanje je i danas popularno koliko i pre viลกe vekova. Doduลกe, nekada je ova disciplina imala potpuno drugaฤiji karakter.

Pretpostavlja se da koreni trฤanja na duge staze potiฤu iz drevne Grฤke, a prema legendi saฤuvanoj do danaลกnjih dana, maraton, najduลพa trkaฤka disciplina, nastao je oko 490. godine pre naลกe ere. U to vreme atinski i persijski vojnici vodili su bitku blizu mesta Maraton, udaljenog ฤetrdesetak kilometara od glavnog grada Grฤke. Kako je zabeleลพio Herodot, Atinjani su poslali vojnog kurira Filipidesa da traลพi pomoฤ‡ od Spartanaca kako bi dobili bitku. Filipides je za manje od dva dana pretrฤao razdaljinu od oko 150 milja.

Tako je, prema nekim verzijama, iz ovog Filipidesovog podviga nastao maraton. Iako u ovu legendu mnogi ne veruju, ona je bila izuzetno popularna u devetnaestom veku. Pred kraj ovog veka, taฤnije, 1896. godine, prilikom odrลพavanja prvih modernih Olimpijskih igara u Atini, organizatori su doลกli na ideju da odrลพe i prvi zvaniฤni maraton u znak seฤ‡anja na Filipidesovu dvodnevnu trku, a za pobednika je bio predviฤ‘en srebrni trofej. Baron Pjer de Kuberten, otac modernih Olimpijskih igara, prihvatio je ovu ideju. Organizovana je trka na duge staze – od 40 kilometara – koja je nazvana maraton. Ovaj maraton odrลพan je kao glavni dogaฤ‘aj u finalnom delu Olimpijskih igara. Nekoliko meseci pre tog maratona Grci su organizovali joลก dva, kada su izabrani maratonci koji su predstavljali ovu zemlju na Olimpijadi. Jedan od njih odrลพan je u martu 1896. godine, a trkaฤi su imali zadatak da pretrฤe razdaljinu izmeฤ‘u Maratona i Atine.

Prvi maraton na Olimpijadi 1896. godine doลพiveo je ogroman uspeh i od tada za trku na duge staze postoji veliko interesovanje publike. S vremenom su u metropolama ลกirom sveta poฤeli da se organizuju maratoni koji su vrlo brzo uลกli u tradiciju. Tako je 1970. godine organizovan prvi Njujorลกki maraton, koji se od tada odrลพava svake godine i predstavlja veliku konkurenciju Bostonskom maratonu. U poslednjoj deceniji proลกlog veka organizovan je i Beogradski maraton, koji se od tada takoฤ‘e tradicionalno organizuje jednom godiลกnje.

Ove najduลพe trke predstavljaju svojevrsni test snage, izdrลพljivosti i veลกtine trkaฤa koji moraju precizno da rasporede svoje moguฤ‡nosti kako bi pretrฤali viลกe od 40 kilometara puta.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com